Mirko Galić: Francuska prolazi jedno od najdramatičnijih razdoblja u posljednje vrijeme

"Francuska prolazi jedno od dramatičnijih ili najdramatičnijih razdoblja u posljednje vrijeme”, rekao je Galić.

Podsjetio je da Francuska ima bogatu povijest unutarnjih sukoba - od revolucija i Pariške komune do velike studentske pobune 1968. godine. Ipak, smatra da se sada suočava s fenomenom kakav dosad nije doživjela.

„Još Francuska nije doživjela da joj učenici, srednjoškolci, dakle maloljetnici, diktiraju politički ritam i da stvaraju problem koji država nije u stanju riješiti. Država ga je zapravo pogoršala”, kazao je.

Galić smatra da je francuska vlast pogrešno procijenila reakciju mladih i povjerovala da će snažnim policijskim odgovorom uspjeti ugasiti pobunu i vratiti ih u učionice.

„U deset dana kako je taj pokret gimnazijalaca krenuo u okolici Pariza, stvorio se jedan golemi fond problema koje Macronova vlada ne može riješiti. Više se težište kritike ne usmjerava prema mladima, nego prema njihovim očevima i prema vlastima”, rekao je.

Prema njegovim riječima, vlast je „naivno” povjerovala da će mlade uspjeti prisiliti na povratak u škole, ali dogodilo se upravo suprotno - pokret se iz okolice Pariza proširio na ostatak zemlje. Galić je tijekom razgovora naveo da je 500 gimnazija zatvoreno iz sigurnosnih razloga, da je uhićeno više tisuća mladih te da su deseci školskih zgrada zapaljeni ili oštećeni.

„To može biti iskazivanje općeg nezadovoljstva Macronovom vlašću”

Sljedeće pitanje, upozorava Galić, jest hoće li se srednjoškolcima u većem broju pridružiti studenti i radnici.

„Pitanje je hoće li se uključiti studenti, koji imaju drugu energiju, i da li će, i koliko će se radnici priključiti toj borbi”, rekao je, podsjetivši da ih je na to pozvao i sindikat CGT.

Upravo bi širenje prosvjeda na druge društvene skupine moglo potpuno promijeniti karakter aktualne krize.

„To može biti iskazivanje općeg nezadovoljstva Macronovom vlašću, ne samo vladom nego i vlašću”, ocijenio je Galić.

Na početku razgovora osvrnuo se i na Španjolsku te odluku Pedra Sáncheza da izlaz iz političke krize potraži na prijevremenim izborima, što je nazvao „najdemokratskijim mogućim potezom”. Ne vjeruje, međutim, da bi Macron u Francuskoj bio spreman posegnuti za sličnim rješenjem.

„Ne vjerujem da je Macron spreman odreći se šest ili osam mjeseci vlasti, a drugih mehanizama za rješenje nema”, rekao je.

Bunt više nije samo priča o školama

Galić smatra da se aktualni događaji više ne mogu objasniti samo nezadovoljstvom stanjem u francuskim školama. Ono je bilo početni okidač, ali je bunt u međuvremenu dobio mnogo širu dimenziju.

„Sve više taj bunt srednjoškolaca, gimnazijalaca, poprima socijalne i političke dimenzije nezadovoljstva s postojećim stanjem”, rekao je.

Kao znakovitu poruku s prosvjeda izdvojio je transparent „Hoćemo pravdu”.

„Borimo se protiv nepravde koju je razvio ovaj divlji kapitalizam posvuda, pa i u Francuskoj, koja je najveći lakmus papir za očitovanje političkih i socijalnih kretanja u svijetu”, rekao je Galić.

Naglasio je, međutim, da je pobuna počela opravdanim nezadovoljstvom stanjem u obrazovanju. Škole su, kaže, zapostavljene, u njih se nedovoljno ulaže, a upravo se iz tih konkretnih problema razvilo „socijalno, kulturno i političko nezadovoljstvo koje s mladih prelazi na odrasle”.

„Pitanje je sad tko će preuzeti vodstvo, s kojim programom i s kojim ciljevima”, kazao je.

Galić: Macron završava mandat na gotovo neslavan način

U posebno teškoj poziciji, smatra Galić, nalazi se francuski predsjednik.

„Ovoga časa je možda najteže biti u ulozi predsjednika Macrona, koji završava mandat na koji nije bio slavan, na gotovo neslavan način”, rekao je.

Prema Galićevoj ocjeni, Macron tijekom svojih godina na vlasti nije ostavio dovoljno snažan politički rezultat koji bi mu u aktualnoj krizi osigurao širu društvenu potporu.

No, poseban problem za vlast vidi u samoj generaciji koja predvodi pobunu.

„Nisu to samo djeca. Ta djeca razmišljaju. Oni jesu maloljetni, ali razmišljaju”, rekao je.

Galić smatra da je riječ o generaciji koju, uz školu i obitelj, snažno oblikuju društvene mreže.

„Oni su odgojeni društvenim mrežama. I oni gutaju ono što im društvene mreže serviraju. Utoliko je teško kontrolirati što će biti”, kazao je.

Ima li Macron svoju formulu „Ja sam vas razumio”?

Aktualnu situaciju Galić je usporedio s jednom od najvećih političkih kriza moderne Francuske - studentskom pobunom 1968. godine.

Podsjetio je da je Charles de Gaulle u jednom trenutku krize napustio zemlju i otišao u Baden-Baden, gdje je bilo sjedište francuskih NATO snaga, a potom se vratio pokušavajući pronaći politički odgovor na pobunu.

„Pitanje je ima li Macron formulu da razumije ove učenike”, rekao je Galić.

Razlika je, ističe, i u tome što su 1968. nositelji pobune bili studenti, dok današnji pokret predvode još mlađi ljudi.

„Zbog toga ta Francuska, koja je stvarno u svojoj povijesti sve prošla, nije ovoga časa sigurna što će joj se sutra dogoditi”, rekao je.

Pozivajući se ponovno na de Gaullea, podsjetio je na poznatu ocjenu da Francuzi „vole više revolucije nego reforme” te da probleme radije rješavaju na barikadama nego u parlamentu.

„Nije sigurno kojim će smjerom Francuska krenuti”, zaključio je Galić, dodajući da mu se u ovom trenutku ne čini da vlast raspolaže dovoljnim argumentima i sredstvima da umiri učenike.

Štakori, žohari, nedostatak nastavnika: „Uvjeti su nedostojni razvijene zemlje”

Iza političkog bunta nalaze se vrlo konkretni problemi mladih, upozorava Galić.

Govoreći o stanju u dijelu francuskih škola, nabrojao je probleme poput štakora i žohara, nedostatka klimatizacije i potrebne opreme, manjka nastavnika te razreda s do 35 učenika.

„Uvjeti u kojima se oni školuju su nedostojni jedne razvijene zemlje kakva je Francuska”, rekao je Galić, pozivajući se i na vlastito iskustvo života u toj zemlji, gdje su se školovala i njegova djeca.

No, nezadovoljstvo se ne odnosi samo na sadašnje uvjete.

„Drugo što njih motivira je neizvjesnost, odnosno ne znaju što ih čeka, budućnost. Oni se bore za bolju sadašnjost, a pogotovo se bore za bolju budućnost. Tko im to može obećati?”, upitao je.

Marine Le Pen čeka u pozadini

Aktualna kriza neizbježno otvara i pitanje njezinih političkih posljedica. Francuska vlast optužuje krajnju ljevicu za instrumentalizaciju prosvjeda, dok je Jean-Luc Mélenchon stao uz mlade.

Marine Le Pen, prema Galićevoj analizi, zasad nema razloga gurati se u prvi plan.

„Marine Le Pen je s iskustvom stekla i stanovitu mudrost da ona prepušta vlastima i protivnicima na ljevici, ili krajnjoj ljevici, da rade za nju. Ona može biti mirna u pozadini, kao da je se ne tiče, a itekako će utjecati na njezin rejting i na rejting njezinih protivnika”, rekao je.

Mélenchon, smatra Galić, računa na činjenicu da mladi tradicionalno slabije izlaze na izbore te se nada da bi ih podrškom prosvjedima mogao pridobiti. No Galić ne vjeruje da će sadašnja generacija jednostavno slijediti već postojeće političke obrasce.

„Mladi sad pokazuju da razmišljaju i da neće slijediti svoje očeve i svoju čak stariju braću u svemu, nego imaju vlastitu misao”, rekao je.

„Marine Le Pen ima vjetar u leđa”

Galić je skeptičan prema političkim izgledima Mélenchona, dok za Marine Le Pen kaže da joj širi europski trendovi trenutačno pogoduju.

„Mélenchon je potrošen. Marine Le Pen ima vjetar u leđa. Kad pogledate što se na razini Europe događa, onda je taj pokret, kojemu i ona pripada, u naletu”, rekao je.

Istodobno je upozorio da nije moguće jednostavno zaključiti da će pobuna mladih koristiti upravo Le Pen. Mladi, kako kaže, ne osporavaju Europu niti u prvi plan stavljaju migracije, a među prosvjednicima je i mnogo djece migrantskog podrijetla.

„Zato ne znam kome će ovo koristiti. Možda više Marine Le Pen”, rekao je.

Smatra da će trebati vremena kako bi postalo jasno u kojem će se smjeru pokret razvijati i može li iz njega nastati trajnija politička snaga.

„Trebat će još vremena, možda da se skinu sve maske, ako postoje, a postoje, da se vidi kuda i čemu oni streme, što mogu napraviti na tom putu, koga mogu rušiti, a koga eventualno mogu pomoći do vlasti”, rekao je Galić.

O summitu u Splitu: Dobro je razgovarati, ali Mediteran je i dalje ishodište kriza

Galić se u Studiju uživo osvrnuo i na summit mediteranskih zemalja u Splitu te važnost dolaska europskih čelnika u Hrvatsku.

„Nemojmo podcjenjivati da jedna elita mediteranskih državnika dolazi u Hrvatsku, u Split, mediteranski grad”, rekao je.

Ipak, upozorava da ne treba precjenjivati mogućnosti takvih foruma jer se upravo na Mediteranu presijecaju brojni međusobno suprotstavljeni interesi.

Podsjetio je i na veliku mediteransku inicijativu koju je prije dvadesetak godina pokrenuo tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, naglašavajući da brojni tadašnji problemi ni danas nisu riješeni.

„Arapsko proljeće nije donijelo demokraciju i stabilnost u zemlje koje su bile zahvaćene. Od velikih nada nisu nastala velika razočaranja, ali nade nisu ispunjene. Ali valja početi”, rekao je.

Galić smatra da Europi danas ne nedostaju samo politički akteri sposobni provesti ideje nego i same ideje.

„Osobno sam uvijek sklon razgovorima, tražiti neko rješenje, staviti ideje na stol”, kazao je.

„Ujedinjeni narodi su žrtva svjetskih sukoba”

Na kraju razgovora Galić se osvrnuo i na stanje međunarodne diplomacije i ulogu Ujedinjenih naroda u svijetu obilježenom ratovima.

„Ujedinjeni narodi bi trebali rješavati svjetske sukobe, a Ujedinjeni narodi su zapravo žrtva svjetskih sukoba”, rekao je.

Podsjetio je da je nakon Prvog svjetskog rata Liga naroda trebala osigurati mir, ali je nakon samo dva desetljeća izbio još veći rat. UN je nakon Drugog svjetskog rata trebao osigurati novi sustav mira i sigurnosti, no Galić smatra da je taj poredak u međuvremenu urušen, a novi nije izgrađen.

„Ujedinjeni narodi, novi, treći, mogu doći tek onda kad se odrede konture budućeg svjetskog poretka”, rekao je.

Preduvjet za to, zaključuje, jest završetak aktualnih ratova, nakon čega će biti moguće ozbiljnije razgovarati o novom međunarodnom poretku i miru.