NATO se priprema za mogući rat s Rusijom: Pet ključnih pitanja koja će oblikovati obranu Europe

Pregovori dolaze u osjetljivom trenutku. Europski dužnosnici upozoravaju da bi Rusija do 2029. mogla biti spremna napasti neku od članica NATO-a. Istodobno, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra znatno smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi, piše POLITICO.

Takav potez mogao bi NATO ostaviti bez dijela ključnih sposobnosti, uključujući zrakoplove za nadopunu goriva u letu, dalekometne projektile te sustave za obavještajno djelovanje i izviđanje.

Kako piše POLITICO, koji je razgovarao s 15 sadašnjih i bivših dužnosnika i diplomata NATO-a, pred Savezom je pet ključnih pitanja koja će oblikovati buduće vojne planove.

Koliko vojnika i naoružanja NATO zapravo treba?

Prvo pitanje odnosi se na broj vojnika i količinu vojne opreme koju će svaka od 32 članice morati osigurati.

NATO je dosad planirao imati i 18 dodatnih brigada, od kojih svaka broji oko 5000 vojnika, za manje međunarodne operacije poput onih u Afganistanu i na Kosovu.

Međutim, zbog američkog pritiska da europske države preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost, Savez bi mogao smanjiti ili potpuno ukinuti zahtjeve za takvim operacijama.

Razmatrat će se i ubrzavanje obrambenog planiranja kako bi NATO mogao pratiti razvoj novih tehnologija, posebno umjetne inteligencije i robotike.

„Bit će teško. Podjela tereta, uloga SAD-a i usklađivanje vojnih ambicija s političkim prioritetima predstavljaju golem izazov”, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a.

Što ako Amerikanci povuku dio svojih snaga?

Jedno od najvažnijih pitanja bit će kako nadomjestiti američke vojne sposobnosti ako Washington odluči smanjiti svoju prisutnost u Europi.

Pentagon trenutačno provodi reviziju američkih snaga na europskom kontinentu, a rezultati se očekuju u prosincu.

SAD je već ranije ove godine povukao dio sredstava koja su bila na raspolaganju NATO-u, uključujući strateške bombardere, borbene zrakoplove, bespilotne letjelice, podmornice i ratne brodove.

Europske članice sada će morati pronaći način da popune moguće praznine, što neće biti jednostavno zbog pritiska na nacionalne proračune.

„Ne tako davno NATO je funkcionirao tako da se najprije izračuna što je potrebno, a onda SAD popuni ono što nedostaje. To više nije slučaj”, objasnila je Camille Grand, bivša visoka dužnosnica NATO-a.

Jedno od mogućih rješenja jest promjena načina planiranja. Umjesto da se od država traži određeno oružje, mogle bi dobiti konkretne vojne zadatke, primjerice sposobnost uništavanja ruskih zapovjednih položaja.

Time bi europske države dobile veću slobodu u izboru naoružanja, uključujući jeftinije alternative skupim američkim projektilima.

Nisu sve članice jednako zabrinute zbog Rusije

Iako se NATO posljednjih godina sve više usmjerava na obranu istočnog i sjevernog dijela Europe, pojedine članice smatraju da se zanemaruju prijetnje na jugu.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine pozornost Saveza snažno je usmjerena prema istoku, a u posljednje vrijeme i prema Arktiku.

No neke države upozoravaju na sigurnosne probleme u Sredozemlju i Crnom moru, uključujući prisutnost ruskih plaćenika u Libiji, moguće kretanje naoružanih skupina, povećanu aktivnost podmornica i napade dronovima na brodove.

„Previše je sjevera. Trebali bismo ponovno razmotriti prioritete”, rekao je jedan diplomat NATO-a.

Treba li NATO ulagati više u dronove ili tenkove?

Rat u Ukrajini pokazao je koliko su bespilotne letjelice postale važne na suvremenom bojištu. Zbog toga će NATO morati odlučiti koliko ulagati u dronove, a koliko u tradicionalno naoružanje poput tenkova i topništva.

Većina članica već planira povećati broj bespilotnih sustava.

Ujedinjeno Kraljevstvo razvija flotu koja uključuje autonomna plovila, Francuska je za dronove i streljivo za lutanje namijenila oko 8,4 milijarde eura, dok Njemačka sljedeće godine planira osnovati svoju prvu posebnu pukovniju dronova.

Dodatan problem predstavlja nedostatak vojnika u europskim državama, što povećava interes za sustave kojima nije potrebna ljudska posada.

Prema riječima francuskog admirala Pierrea Vandiera, Rusija godišnje proizvodi oko devet milijuna dronova, zbog čega NATO mora znatno ubrzati razvoj i nabavu takve tehnologije.

Istodobno, članice moraju pronaći način da prate ruski tehnološki napredak, a da pritom ne premaše svoje obrambene proračune.

Što NATO može naučiti od Ukrajine?

Peto ključno pitanje odnosi se na iskustva ukrajinske vojske, koja se već godinama bori protiv ruske invazije.

Ukrajina je tijekom rata razvila brojne nove tehnologije, uključujući zračne, pomorske i kopnene dronove, sustave protuzračne obrane, projektile te napredni sustav upravljanja bojištem Delta.

Zbog toga pojedine članice NATO-a žele produbiti vojnu i industrijsku suradnju s Ukrajinom.

Ipak, dio stručnjaka upozorava da se način ratovanja u Ukrajini razlikuje od NATO-ove vojne doktrine, koja se oslanja na brzo manevriranje, zračnu nadmoć i precizne udare s velike udaljenosti.

„Iz ovog sukoba možemo izvući goleme pouke koje moramo usvojiti”, rekao je vrhovni zapovjednik NATO-a, američki general Alexus Grynkewich, tijekom obraćanja Europskom parlamentu.

No istaknuo je i važnu razliku: „Mi ne želimo voditi takvu vrstu rata.”

Pregovori koji počinju ovog mjeseca tako će odrediti ne samo koliko će NATO imati vojnika i oružja do 2029. godine nego i koliko će se europske članice moći osloniti na vlastite snage u slučaju mogućeg sukoba s Rusijom.