"Novi bolesnik Europe": Ključna država bliže financijskoj krizi. Građani gube nadu, a dug raste

Francuska je postala novi „bolesnik Europe”, a predstojeći predsjednički izbori mogli bi dodatno produbiti političke i gospodarske probleme s kojima se zemlja suočava, piše Politico.

Nakon dva vikenda obilježena masovnim prosvjedima, na kojima su stotine tisuća ljudi tražile veće plaće za učitelje, obnovu dotrajalih škola i pomoć zbog sve viših životnih troškova, drugo najveće gospodarstvo Europske unije našlo se pod sve većim pritiskom.

"Francuska je na rubu financijske krize"

Uz nezadovoljstvo građana, Francusku opterećuju velik državni dug i zabrinutost ulagača. Bivši premijer Michel Barnier upozorio je da je situacija ozbiljna.

"Francuska je na rubu financijske krize", rekao je Barnier za Politico, dodajući: "Moramo poslati signal tržištima."

Iako su vlasti proteklog vikenda uspjele spriječiti ponavljanje nasilja, pljački i nereda kakvi su obilježili prosvjede 17. i 18. listopada, zabrinutost na financijskim tržištima nije nestala.

Francuska već godinama ne uspijeva osjetnije smanjiti proračunski deficit, dok je javni dug narastao na 3,5 bilijuna eura. Ulagači zbog toga sve više propituju može li vlada stabilizirati javne financije, a posljedica je i sve skuplje zaduživanje države.

Procjenjuje se da su nedavni neredi prouzročili štetu vrijednu desetke milijuna eura, a gospodarski pritisci mogli bi se nastaviti povećavati.

Vlada pred teškim izborom

Premijer Sébastien Lecornu za 2027. godinu predvidio je uštede od 43 milijarde eura, što vladi ostavlja vrlo malo prostora za dodatno smanjivanje potrošnje.

Vlasti se tako nalaze pred teškom odlukom: dodatno se zadužiti kako bi odgovorile na zahtjeve nezadovoljnih građana ili riskirati nove prosvjede i produbljivanje društvene krize.

"Imamo nož na grlu i osjećamo kapljice krvi na vratnoj veni", upozorio je za Politico jedan francuski ministar koji je želio ostati anoniman.

Na moguće razmjere problema upozorio je i bivši talijanski premijer Mario Monti, koji se 2011. suočavao sa sličnom financijskom krizom u Italiji.

"Stvari mogu ići vrlo brzo", poručio je Monti, upozoravajući da Francuska možda ne shvaća koliko bi se brzo njezini financijski problemi mogli pretvoriti u ozbiljnu krizu.

Prema njegovoj ocjeni, Francuska se godinama oslanjala na svoju političku i gospodarsku snagu kako bi izbjegla strogo poštovanje europskih fiskalnih pravila.

"Glavni problem je što javnost nije dovoljno zabrinuta zbog ovog rizika. Francuska psihološki nije spremna vidjeti sebe kao metu krize ili čak kao početnu točku krize koja bi se mogla proširiti", rekao je Monti.

Francuzi su sve pesimističniji

Gospodarske poteškoće nisu jedini problem s kojim se zemlja suočava. Pesimizam u društvu raste, a nezadovoljstvo građana sve se snažnije odražava na političkoj sceni.

Prema anketi provedenoj prošlog mjeseca, čak 90 posto Francuza pesimistično je kada je riječ o budućnosti te smatra da će njihova djeca živjeti lošije nego oni sami.

Takvo raspoloženje ide u prilog kandidatima koji zagovaraju radikalne promjene. Prema anketi Politica s početka listopada, krajnje desna Marine Le Pen ima potporu 34 posto birača, dok krajnje lijevog Jean-Luca Mélenchona podržava 15 posto ispitanika.

To znači da gotovo polovica birača podupire jednog od kandidata koji se predstavljaju kao alternativa tradicionalnim političkim elitama.

Mogućnost da se Le Pen i Mélenchon nađu u drugom krugu predsjedničkih izbora sljedećeg proljeća dodatno zabrinjava financijska tržišta. Oboje zagovaraju skupe gospodarske mjere, među kojima je i snižavanje dobi za odlazak u mirovinu, što bi moglo dodatno opteretiti već prezaduženu državu.

"Dali smo obećanja, ali ih nismo ispunili"

Francuska zbog dugogodišnjih neuspjeha u sređivanju javnih financija postupno gubi povjerenje europskih partnera.

Zastupnik Charles de Courson upozorio je da je zemlja izgubila vjerodostojnost kada je riječ o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Sličnu ocjenu iznio je i bivši ministar gospodarstva Eric Lombard, priznavši da Francuska nije ispunila obećanja o stabilizaciji javnih financija.

"U ime francuskog naroda dali smo obećanja da ćemo vratiti financije na pravi put, ali ih nismo ispunili", rekao je Lombard.

"Bio sam vrlo za to da poštujem svoje obveze. Ali kolektivno, nismo to učinili. Dakle, stavljamo se u poziciju slabosti", zaključio je.

Francuska se tako uoči predsjedničkih izbora suočava s izazovom istodobnog smirivanja nezadovoljstva građana, zaustavljanja rasta javnog duga i vraćanja povjerenja financijskih tržišta.