Dvije čelnice krajnje desnice imaju plan koji bi mogao iz temelja promijeniti EU

Nijedna od tih stranaka više se izričito ne zalaže za izlazak iz Europske unije. Umjesto toga, obje žele pretvoriti EU u savez suverenih država sa slabijim institucijama i manjim ovlastima.

Ako dođu na vlast, njihovi bi planovi mogli uzdrmati francusko-njemačko partnerstvo, koje je desetljećima bilo pokretačka snaga europskih integracija, te promijeniti budućnost Europske unije.

Čelnica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel predstavila je u srijedu na konferenciji za novinare u Europskom parlamentu svoj „Novi dogovor za Europu”, tjedan dana nakon što je francuska političarka Marine Le Pen predstavila vlastitu viziju u luksuznom hotelu The Hotel u Bruxellesu.

Obje političarke trenutačno imaju snažnu potporu birača. Nakon velike pobjede na regionalnim izborima u Saskoj-Anhaltu prošlog rujna, Weidelin AfD na putu je da prvi put u povijesti preuzme vlast u jednoj njemačkoj saveznoj zemlji, a trenutačno vodi i u anketama na nacionalnoj razini.

„Naš je cilj preuzeti odgovornost za vođenje države nakon sljedećih saveznih izbora”, izjavila je Weidel u Strasbourgu.

U Francuskoj nedavna anketa instituta Ifop pokazuje da bi Le Pen u prvom krugu predsjedničkih izbora 2027. mogla osvojiti između 34 i 38 posto glasova, unatoč nedavnom valu prosvjeda diljem zemlje, javlja Euronews.

Obje stranke protive se nastavku financiranja Ukrajine, kritiziraju prekomjernu regulaciju Europske unije, odbacuju daljnju integraciju i žele ograničiti ovlasti europskih institucija.

No razlikuju se u fiskalnoj i energetskoj politici te u tome koliko bi se njihove države trebale udaljiti od zajedničkih europskih pravila. AfD ide korak dalje i predlaže izuzeća koja bi Njemačkoj omogućila zaobilaženje pojedinih politika EU-a.

Euronews je analizirao planove francuskog Nacionalnog okupljanja (RN) i njemačkog AfD-a za Europu, istaknuvši ključne sličnosti i razlike između dviju vodećih krajnje desnih stranaka na kontinentu.

Nema više novca za Ukrajinu

Obje čelnice slažu se da treba zaustaviti financijsku potporu ukrajinskom otporu ruskoj agresiji.

Na prošlotjednoj konferenciji za novinare Le Pen je ustvrdila da francuske javne financije, koje su već pod velikim pritiskom, više ne mogu podnijeti troškove pomoći Kijevu. Pozvala je i na ukidanje sankcija Europske unije protiv Rusije.

„Naravno, pristali smo zadržati niz mehanizama za obuku njihovih vojnika i vojske te pružanje pomoći, uključujući vojnu opremu, ali više ne možemo financirati Ukrajinu, pa će to financiranje prestati”, rekla je.

Weidel je u srijedu poručila da želi mirovni sporazum te pozvala na „razuman diplomatski pristup” koji bi uzeo u obzir „sigurnosne interese Ukrajine i Rusije”.

U nedavnom intervjuu za The Economist ustvrdila je da je Ukrajina već izgubila rat te obećala da će prekinuti njemačku potporu Kijevu.

Fiskalna politika: Najveća razlika između dviju stranaka

Najznačajnija razlika između dviju političarki odnosi se na fiskalnu politiku.

Le Pen želi uskladiti poreze na duhan, alkohol i velike kompanije na razini Europske unije kako bi spriječila poreznu konkurenciju među državama članicama.

Predložila je i da Europska središnja banka (ESB) preispita svoj mandat te veću važnost pridaje gospodarskom rastu, umjesto da se prvenstveno usredotočuje na stabilnost cijena.

„Kao što sam oduvijek smatrala, ESB mora preispitati svoj način djelovanja. Ključno je da uzme u obzir zapošljavanje, rast i inovacije, s obzirom na to da politike monetarnog popuštanja koje su se provodile između 2010. i 2022. nisu bile usmjerene na buduća ulaganja”, rekla je prošlog tjedna.

AfD se, s druge strane, protivi bilo kakvom prijenosu fiskalnog suvereniteta na nadnacionalne institucije i smatra da se ESB mora strogo držati svojeg izvornog mandata očuvanja stabilnosti cijena.

„Postoji zabrana da ESB, Europska središnja banka, financira državni dug. A što ESB radi? Financira državni dug”, izjavila je Weidel.

Ipak, obje se stranke odlučno protive zajedničkom zaduživanju Europske unije i žele smanjiti doprinose svojih država europskom proračunu.

Le Pen želi ograničiti neto godišnji doprinos Francuske na pet milijardi eura.

Weidel i AfD u svojem dokumentu „Novi dogovor za Europu” ne navode konkretan iznos, nego naglašavaju potrebu da se „okonča uloga Njemačke kao glavnog financijera”.

Energetika: Porez na ugljik ili sloboda korištenja ugljena

Kada je riječ o energetskoj i klimatskoj politici, obje stranke kritiziraju Europski zeleni plan i podupiru nuklearnu energiju, ali se njihovi pristupi razlikuju.

Le Pen odbacuje oznaku klimatskih skeptika za svoju stranku, podržava europski mehanizam za naplatu ugljika na granicama EU-a te predlaže povezivanje doprinosa država članica europskom proračunu s njihovim emisijama ugljika, čime bi ih se poticalo na prijelaz na čistu energiju.

„Što se neka država više udaljava od ciljeva Pariškog sporazuma, to bi više trebala doprinositi”, rekla je.

AfD-ov dokument, nasuprot tome, naglašava potpunu slobodu država da same određuju svoju energetsku kombinaciju. To znači da bi Njemačka trebala imati pravo koristiti nuklearnu energiju, ugljen, plin i obnovljive izvore energije u skladu s potrebama vlastitog gospodarstva.

„Sada se potpuno oslanjamo na ideološki motiviranu energetsku tranziciju prema energiji vjetra i sunca. Takav razvoj događaja vidimo i diljem Europe, kroz provedbu Zelenog plana, zakona o energetskoj učinkovitosti zgrada i, prije svega, zabranu motora s unutarnjim izgaranjem. To je očito narušavanje slobodnog tržišnog gospodarstva”, izjavila je Weidel.

Le Pen želi oslabiti Europsku komisiju, AfD i Europski parlament

Obje stranke žele oduzeti dio ovlasti Europskoj komisiji i svesti je na „tajništvo u službi država”, kako je to opisala Le Pen.

„Komisija želi biti država, a mi to ne želimo”, rekla je, odbacujući ambicije EU-a da preuzme izvršne ovlasti u područjima sigurnosti, diplomacije i obavještajnih poslova.

Također želi ukinuti Europski odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor, dva savjetodavna tijela koja predstavljaju lokalne vlasti te gospodarske i društvene interese.

Weidel zastupa slično stajalište.

„Ne želimo da se neizabrana Komisija miješa u vaš privatni život i procese donošenja odluka država članica”, poručila je.

AfD ipak ide korak dalje, dovodeći u pitanje legitimitet Europskog parlamenta i zagovarajući Europu utemeljenu na suverenim nacionalnim državama.

Jedan od najdalekosežnijih prijedloga u dokumentu „Novi dogovor za Europu” glasi:

„Europski parlament više se ne bi trebao birati izravno, nego bi ga trebali činiti izaslanici koje imenuju nacionalni parlamenti.”

Različite strategije za promjenu Europe

Le Pen predviđa preoblikovanje Europske unije nakon izbora u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj, na kojima se očekuje pobjeda ili znatan rast potpore krajnje desnim strankama.

Poljska stranka Pravo i pravda mogla bi se vratiti na vlast, dok bi španjolski Vox mogao ući u vladu zajedno s Narodnom strankom.

U Francuskoj bi Marine Le Pen mogla postati prva predsjednica države iz redova krajnje desnice.

„To će biti naš zajednički pothvat u godinama i desetljećima koja dolaze. [...] Neće se sastojati samo od poništavanja onoga što je u proteklih 30 godina na europskoj razini učinjeno vrlo loše”, rekla je.

Pritom je ustvrdila da će u novoj „Europi nacija” institucije EU-a prestati imati bilo kakvu vlast nad državama članicama.

AfD, s druge strane, kao ključnu godinu za reformu Europske unije vidi 2029., kada bi izbori za Europski parlament mogli donijeti „domoljubnu desnu većinu”.

Stranka razmatra i radikalnije nacionalne poteze ako planirana reforma EU-a ne uspije.

Među njima je široka primjena izuzeća za Njemačku u područjima slobode kretanja, obrane, oporezivanja, socijalne politike i migracija.

„Ako Schengen više ne funkcionira, moramo izaći iz Schengena i zaštititi svoje granice”, rekla je Weidel, ukazujući na probleme sa slobodom kretanja tijekom događaja poput masovnog dolaska nezakonitih migranata u Ceutu prošlog srpnja.

Izuzeće od zajedničke migracijske politike značilo bi da Njemačka „više neće sudjelovati ni u kakvim europskim mehanizmima raspodjele migranata ni u kvotama za azil”, čime bi se narušila provedba europskog Pakta o migracijama i azilu.

Njemačka trenutačno ima najveću kvotu solidarnosti u EU-u te je tijekom 2026. zadužena za prihvat 4555 tražitelja azila premještenih iz država članica koje su prve na udaru migracijskih pritisaka.

AfD ostavlja otvorenu mogućnost izlaska iz Europske unije

Ako se pokaže da su dalekosežne reforme strukture Europske unije neostvarive, u AfD-ovu planu navodi se da bi „njemački narod tada trebao sam odlučiti”.

Takva formulacija mogla bi se protumačiti kao neizravno upućivanje na referendum o članstvu u EU-u kao krajnju mogućnost, iako Weidel tu opciju nije spomenula na konferenciji za novinare.

Marine Le Pen, koja se nekoć snažno zalagala za izlazak Francuske iz Europske unije, postupno je odustala od te ideje.

Tijekom predsjedničke kampanje 2022. okrenula se strategiji radikalnog preoblikovanja EU-a iznutra.

Dave Sinardet, belgijski politolog specijaliziran za krajnje desne stranke, smatra da je izlazak iz Europske unije nerealan scenarij.

„Većina stranaka radikalne desnice posljednjih je godina promijenila svoj stav prema Europskoj uniji”, rekao je za Euronews, dodajući da nakon Brexita nijedna politička snaga ozbiljno ne razmatra napuštanje Unije.

„AfD se u tom pogledu zapravo kreće u istom smjeru kojim je Nacionalno okupljanje već ranije krenulo. Odustaju od tih ideja, baš kao što je Le Pen odustala od Frexita”, zaključio je.