Otvaraju se dosjei iz doba komunizma: Razotkrit će imena desetaka tisuća doušnika režima

Građani će tako dobiti pristup popisima doušnika i suradnika nekadašnjih službi državne sigurnosti.

Objava je tempirana uz 70. godišnjicu mađarskog protusovjetskog ustanka iz 1956. godine i dio je obećanja premijera Petera Magyara da će javnosti otvoriti dokumente koji se čuvaju u golemom podrumskom arhivu u Budimpešti te omogućiti Mađarima da se suoče s totalitarnom prošlošću zemlje.

Iako je komunistička vlast završila 1989., Mađarska je desetljećima odgađala potpuno otvaranje dosjea zbog nedostatka snažne političke volje različitih vlada. Dosad su, osim istraživača, obični građani mogli zatražiti samo pristup vlastitim dosjeima ili dokumentima bliskih članova obitelji. Sada će, međutim, svatko moći pretraživati internetsku bazu podataka.

Nadzirali su prijatelje, članove obitelji, susjede...

Tijekom Hladnog rata tajne policijske službe u istočnoj Europi, poput istočnonjemačkog Stasija ili mađarskih sigurnosnih službi, oslanjale su se na suradnike među običnim građanima. Neke su na suradnju prisiljavale ucjenama i prijetnjama, dok su drugima nudile različite nagrade. U Mađarskoj je između 1956. i 1989. evidentirano oko 55.000 tajnih suradnika.

Nadzirali su prijatelje, članove obitelji, susjede i kolege kako bi otkrili znakove protivljenja režimu ili zapadnog utjecaja, a njihovi su izvještaji često dovodili do uhićenja i ispitivanja.

Brojni stanovi u središtu Budimpešte, poznati kao "K-stanovi" ili "konspirativni stanovi", služili su kao mjesta na kojima su se sastajali pripadnici tajne policije i njihovi civilni suradnici.

Na meti su bili i glazbeni bendovi

Tijekom 1980-ih doušnici su odlazili i na koncerte budimpeštanske underground rock-scene, koji su privlačili mladu publiku, a vlasti su ih smatrale potencijalno subverzivnima.

Peter Müller "Sziami", koji je i danas poznata osoba na mađarskoj glazbenoj sceni, prisjeća se kako je njegov bend Kontroll Csoport 1983. izvodio pjesmu koju je napisao pod nazivom "Doušnici i provokatori".

"Na svoj način i mi motrimo: onaj koji stoji ispred vas naš je čovjek, pocrvenjeli ste, razotkriveni ste, doušnici i provokatori", glasio je tekst pjesme.

"A onda smo reflektore usmjerili prema publici i vidjeli oko tisuću ljudi kako se okreću i pokušavaju otkriti tko bi mogao biti doušnik", ispričao je 74-godišnji Müller u svom studiju, uz nestašan osmijeh.

Müller je zbog svoje glazbe zamalo izbačen s fakulteta, policija mu je zabranjivala neke koncerte i ispitivala ga. Njegov prvi punk-rock bend URH, osnovan 1980. i legendaran na underground sceni, ime je dobio prema frekvencijskom pojasu koji je koristila državna policija, a često se nalazio na meti vlasti.

Unatoč tim iskustvima, Müller ima podijeljene osjećaje prema odluci o otvaranju dosjea nakon toliko vremena.

"Ne osjećam se potpuno ugodno s idejom da je društvu nakon toliko vremena potrebno takvo čišćenje ili katarza, da se ljude mora izdvajati, ponižavati, sramotiti i kažnjavati kada su oni ili već umrli ili su nastavili sa životom i danas se nalaze u potpuno drukčijoj životnoj fazi", rekao je za Reuters.

"Dublje suočavanje s našom prošlošću"

Povijesni arhiv mađarske državne sigurnosti (ABTL) upravlja dokumentima nekadašnjih službi državne sigurnosti. U arhivu se nalaze dokumenti s imenima između 50.000 i 60.000 suradnika.

Ravnatelj arhiva Bendegúz Gergő Cseh pozdravio je objavljivanje dosjea iz komunističkog razdoblja, koje je omogućeno zakonom usvojenim u parlamentu u rujnu. Nazvao je to "povijesnim korakom" i rekao da Mađarska ide dalje od drugih zemalja bivšeg istočnog bloka.

Poljska je svoje arhive otvorila znatno ranije, ali ne dopušta potpuno otvoreno i neograničeno pretraživanje kakvo će sada biti moguće u Mađarskoj.

Njemačka je također primijenila restriktivniji pristup kada je 1991. donijela zakon kojim je omogućen pristup dosjeima Stasija, dok u Češkoj nisu svi dokumenti preneseni u internetsku bazu podataka.

U mađarskom zakonu navodi se da su razumijevanje prošlosti i transparentnost javnih institucija "ključni preduvjeti" za funkcioniranje demokratske države.

Objava četiriju vrsta dokumenata odvijat će se u dvije faze, a počet će 4. studenoga. Upravo su tog dana 1956. sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu kako bi ugušili prodemokratski ustanak koji je počeo 23. listopada.

"Neprimjereno je donositi sudove"

Dio podataka u dokumentima bit će zacrnjen radi zaštite osjetljivih osobnih informacija, uključujući zdravstvene podatke, informacije o ovisnostima i seksualnoj orijentaciji.

"Kao arhivist i povjesničar smatram da je neprimjereno donositi sudove na temelju tih informacija", rekao je Cseh za Reuters.

"Međutim, mislim da nam one mogu omogućiti uvid u životne priče i dublje suočavanje s našom prošlošću, ne samo na individualnoj nego i na društvenoj razini."