VIDEO / Snimljen ružičasti dupin! Znanstvenici još ne znaju zašto je takve boje

Iako većina ljudi dupine povezuje sa sivom bojom, neke vrste mogu imati znatno drukčiju pigmentaciju. Ružičasta boja pritom ne mora nužno upućivati na bolest ili genetsku anomaliju, već može biti posljedica prirodnih obilježja određene vrste, starosti životinje ili drugih fizioloških čimbenika.

Jedan od poznatijih primjera je indopacifički grbavi dupin, poznat i kao kineski bijeli dupin. Boja njegove kože razlikuje se među populacijama, a pojedine odrasle jedinke mogu poprimiti blijedoružičastu nijansu.

Kod nekih dupina takav izgled nastaje zbog krvnih žila smještenih blizu površine kože. One sudjeluju u regulaciji tjelesne temperature, omogućujući otpuštanje viška topline, a promjene u protoku krvi mogu dodatno naglasiti ružičastu boju.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da se takvo objašnjenje ne može automatski primijeniti na životinju snimljenu u Omanu. Za utvrđivanje uzroka potrebno je poznavati vrstu, dob i druga fizička obilježja dupina, piše Firstpost.

Moguće je da je riječ o Rissoovu dupinu

Jedna od mogućnosti jest da je snimljena životinja Rissoov dupin (Grampus griseus), vrsta čiji se izgled znatno mijenja tijekom života.

Mladi primjerci obično su tamnosivi, smeđi ili gotovo crni, dok s godinama njihova koža postaje sve svjetlija. Zbog toga starije jedinke mogu izgledati izrazito blijedo.

Ružičasti dupini postoje i u drugim dijelovima svijeta. Najpoznatiji je amazonski riječni dupin, poznat kao boto, koji živi u slatkovodnim sustavima Amazone i Orinoca u Južnoj Americi.

Kod te vrste ružičasta boja može postajati izraženija s godinama, a na njezin intenzitet utječu cirkulacija krvi, ožiljci i dob životinje. Odrasli mužjaci često su ružičastiji od ženki.

Ipak, amazonski riječni dupin biološki se razlikuje od morskih dupina koji žive uz obalu Omana. Slična boja kože ne znači da je riječ o istoj vrsti.

Može li uzrok biti genetska anomalija?

Među mogućim objašnjenjima neobične boje spominju se i poremećaji pigmentacije, poput albinizma i leucizma.

Albinizam je genetsko stanje koje smanjuje ili potpuno sprječava proizvodnju melanina, pigmenta odgovornog za boju kože, dlake i očiju. Kod životinja s vrlo malo pigmenta krvne žile ispod kože mogu pridonijeti ružičastom izgledu.

Leucizam je drukčije stanje koje uzrokuje djelomičan ili potpun gubitak pigmentacije kože, krzna ili perja, dok oči uglavnom zadržavaju svoju prirodnu boju.

No stručnjaci naglašavaju da se nijedno od tih stanja ne može pouzdano utvrditi samo na temelju kratke videosnimke.

Zasad nema potvrđenih dokaza da dupin snimljen u blizini Muscata ima albinizam, leucizam ili bilo kakav drugi poremećaj pigmentacije.

Njegova neobična boja stoga ostaje zagonetka, a za pouzdano objašnjenje bit će potrebno dodatno proučiti životinju i utvrditi kojoj vrsti pripada.