Novo otkriće mijenja povijest čovječanstva: Naš predak pojavio se mnogo ranije nego što se mislilo

Zbog toga je antropolozima iznimno važno precizno utvrditi kada se ta vrsta pojavila. Nova analiza fosila, koju je proveo međunarodni tim istraživača, a čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Annals of Human Biology, pomiče vrijeme pojave tih drevnih ljudi za približno 200.000 godina u prošlost, prenosi Science Alert.

Da bismo dočarali razmjere tog vremenskog pomaka, zamislimo da arheolozi u dalekoj budućnosti pronađu prvi iPhone i otkriju da nije izumljen 2007., kako se dotad vjerovalo, nego da se pojavio još u doba neandertalaca i vunastih mamuta. Upravo o takvoj razlici u vremenskim razmjerima govorimo.

Pomicanje vremenske granice

Otkriće potječe iz nalazišta Drimolen Main Quarry, nedaleko od Johannesburga u Južnoafričkoj Republici. Riječ je o iznimno važnom nalazištu za proučavanje ranih ljudi, smještenom na području poznatom kao "kolijevka čovječanstva". Osim toga, istraživanje donosi nova saznanja o još jednom, evolucijski udaljenijem srodniku suvremenog čovjeka.

"U ovom radu predstavljamo novi fosil odrasle jedinke vrste Homo erectus, označen kao DNH 127, koji pruža dodatnu potvrdu da se ta vrsta prvi put pojavila na jugu Afrike prije dva milijuna godina", izjavio je arheolog Jesse Martin sa Sveučilišta La Trobe u Australiji.

Pomicanje vremenske granice pojave te vrste nije potpuno novo otkriće jer je fragment lubanje označen kao DNH 134 već ranije datiran u isto razdoblje.

Međutim, DNH 134 pripadao je malom djetetu, što je otežavalo usporedbu s fosilima odraslih jedinki.

U najnovijem istraživanju znanstvenici su analizirali ukupno 18 fosila. Za utvrđivanje pripadnosti pojedinoj vrsti koristili su fizičke karakteristike kostiju, dok su za određivanje njihove starosti primijenili geološke metode, uključujući radiometrijsko datiranje.

Osim fosila DNH 127, koji pripada vrsti Homo erectus, istraživači su još 14 fosila pripisali drugom homininu, vrsti Paranthropus robustus. Taj drevni srodnik evolucijski je udaljeniji od suvremenog čovjeka nego Homo erectus, a karakterizirale su ga snažne čeljusti i veliki zubi prilagođeni obradi tvrde i žilave hrane.

Promjene tijekom evolucije

Dok se kod vrste Homo erectus postupno razvijao veći mozak, a zubi su postajali manji, kod vrste Paranthropus robustus događalo se suprotno. Zubi su postajali sve veći, a mišići za žvakanje sve snažniji, što se može zaključiti iz oblika čeljusti.

U konačnici je preživjela evolucijska linija vrste Homo erectus.

"Te dvije ljudske vrste dijelile su isti prostor, a njihovi ostaci sačuvani su u špilji Drimolen. Iako znamo da su Homo erectus i evolucijska linija koja je dovela do nas u konačnici bili uspješniji, prije dva milijuna godina jedinke vrste P. robustus bile su na nalazištu Drimolen više od deset puta brojnije od jedinki vrste Homo erectus", rekao je Martin.

Otkrića povezana s vrstom Paranthropus robustus dodatno podupiru pretpostavku da se ta vrsta postupno mijenjala tijekom evolucije. Fosili iste vrste pronađeni na drugim nalazištima upućivali su na veće i snažnije hominine, što je znak evolucijskih promjena.

Novi fosili vrste P. robustus otkrili su dosad nepoznate karakteristike građe čeljusti, kao i nekoliko područja u kojima su postojale anatomske razlike među jedinkama.

"Velik broj fosila iz Drimolena, od kojih su neki predstavljeni u ovom radu, omogućuje dosad nezabilježen uvid u mikroevolucijske promjene koje su oblikovale ljudske pretke", istaknuo je Martin.

Znanstvenici su i prije znali da je evolucijska povijest čovjeka bila složena te da su različite ljudske vrste istodobno živjele na različitim područjima, umjesto da su se jednostavno smjenjivale jedna za drugom. Najnovije istraživanje pruža jasniju sliku o dvjema vrstama koje su nastanjivale područje Drimolena.

Ipak, važno je naglasiti da su pronađeni fosili relativno mali fragmenti kostiju te da će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo da su Homo erectus i Paranthropus robustus na tom području živjeli već prije dva milijuna godina.

"Vrlo mali izgledi za preživljavanje"

Dobra je vijest da je na nalazištu već otkriven velik broj fosila dostupnih za proučavanje, a vrlo je vjerojatno da se ondje nalaze i brojni drugi ostaci koji tek trebaju biti iskopani.

Buduća otkrića mogla bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju zašto je evolucijska linija vrste Paranthropus robustus naposljetku izumrla, dok je Homo erectus, prema prevladavajućim znanstvenim pretpostavkama, vjerojatno bio dio evolucijske linije koja je dovela do pojave suvremenog čovjeka.

"U tom su razdoblju upravo naši preci iz vrste Homo erectus izgledali kao oni koji imaju vrlo male izglede za preživljavanje", zaključio je Martin.