Pred nama je superizborna 2024. godina, a HDZ, u istraživanjima javnog mjenja, stabilno i vjerodostojno ima podršku građana od 27-30 posto. Druge stranke jedva da hvataju pola njihovog rezultata. Međutim, unatoč visokom povjerenju kojeg uživaju u javnosti, HDZ-ovo uvjerljivo vodstvo, sa sobom nosi i eventualne probleme.
Politički analitičar Davor Gjenero vidi nekoliko problema koji bi se mogli pojaviti. Napominje kako je jedan od njih, malo, ali konstantno, smanjivanje biračkog tijela kod svih stranaka ustavog luka.
“To nije dramatičan trend, ali je trend koji postoji”, kaže politički analitičar.
Drugi problem, ističe Gjenero, je taj što HDZ-ov koalicijski potencijal nije bitno narastao.
“Odnosno, njihov je problem je taj, što zapravo, u političkom polju, koje bi moglo biti, između zainteresirnih za suradnju s HDZ-om, nema konsolidiranih snažnih političkih opcija. Oni imaju sad već dugu tradiciju suradnje s HSLS-om, ali HSLS više nema kapaciteta samostalno nastupati na izborim”, kaže Gjenero. Također, politički analitičar dodaje i to, da HSLS više nije ono što je nekad bio, nacionalna stranka u pravom smislu riječi.
“Ista stvar je s HNS-om koji je partner HDZ-u u sad već dva izborna ciklusa. No, problemi u suradnji s HNS-om su jednaki kao i HSLS-om. Ta stranka više nema nacionalnu pokrivenost”, ističe naš sugovornik.
Primjećuje da je očito, da je struktura vodstva IDS-a, naklonjena suradnji s HDZ-om, no, smatra da oni sigurno neće ulaziti u takvu suradnju, pogotovo u nekakve predizborne dogovore, zbog toga što je njihov elektorat daleko kritičniji prema HDZ-u i ima daleko veći odmak od HDZ-a nego što ga danas ima vodstvo stranke i nego što objektivno jesu razlike između javnih politika koje zagovaraju te dvije stranke.
“Na liberalnom polju, osim IDS-a sve veći utjecaj ima Centar, koji se, međutim, isprofilirao kao stranka koja se eksplicitno protivi bilo kakvom obliku suradnje s HDZ-om i Fokus koji nije eksplicitan u tome, ali je njegov utjecaj ograničen na relativno mali porstor, ali oni su također više regionalna nego nacionalna stranka”, kaže Gjenero.
Na pitanje može li stranka, odnosno lista ili platforma koju na izbore vode tandem Damir Vanđelić i Marko Jelić, svojom neideološkom i tehnokatskom politikom, dobiti dovoljno povjerenja, a onda i zastupnika da sutra budu odlučujući faktor u Saboru, s kojima bi HDZ, a kojeg je Andrej Plenković također odveo prema političkom i tehnokratskom centru, eventualno mogao stvoriti koaliciju, Gjenero kaže, da je to sve skupa u sferi prevelike spekulacije.
“Izbori neće biti prijevremeni”
Napominje da će sljedeći izbori biti tek za godinu dana, možda nešto ranije ili kasnije.
“Mandat ovog Sabora završava u srpnju 2024. godine, što znači da je početak rujna te godine, zadnji prihvatljivi ustavni termin za raspisivnje parlamentarnih izbora. To je ona opcija da se mandat odradi do kraja. U Hrvatskoj smo samo jednom imali iskustvo s odrađivanjem parlamentarnog mandata do kraja, a to je bilo 1999. godine kad smo bili na rubu entropije političkog sustava i možemo biti sigurni da se ta situacija neće ponoviti”, podsjeća naš sugovornik.
Zaključuje da izbori neće biti prijevremeni “jer neće biti raspisani prije nego što parlament uđe u zadnju godinu mandata, ali, napominje, da neće biti ni na samom isteku mandata”.
“Moguća je opcija da se izbori održe u prvom kvartalu iduće godine, ili da se posponiraju i održe istovremeno s izborima za Europski parlament, a to znači da je nama pred nama godinu dana. Godinu dana u političkom životu je razdoblje u kojem je nemoguće spekulirati hoće li pojaviti neki novi akter u političkoj areni, kako će se definirati odnosi među akterima”, objašnjava Gjenero.
“Kingmaker nikad zapravo nije odigrao onu ulogu koja mu je bila predviđena”
Također, dodaje da još ne znamo kako će se profilirati moguća koalicija SDP-a i Možemo.
“Još uvijek ne znamo koliki je koalicijski potencijal SDP-a, osim što znamo da je on dramatično smanjen u odnosu na ono što je toj stranci omogućio pokojni Ivica Račan te zato mi još uvijek ne možemo predvidjeti kakve će posljedice na političke procese u godini dana ostaviti na rejtinge pojedinih stranaka”, kaže Gjenero.
Dodaje da smo već u nekoliko proteklih ciklusa imali situaciju da se u zadnji trenutak prije parlamentarnih izbora u političkoj areni javlja potencijalna stranka koja bi definirala pobjednika izbora.
“Ali također imamo iskustvo, da taj očekivani ‘kingmaker’ nikad zapravo nije odigrao onu ulogu koja mu je bila predviđena osim u nekoj mjeri Most 2015. godine u koaliciji s tadašnjim HDZ-om, koja nije dobro završila”, naglašava naš sugovornik.
A koliko je moguće da se lijevi i desni politički spektar u jednoj “koalicijskoj kobasici” ujedini protiv HDZ-a?
“Da oni izađu zajedno na izbore nije posve nemoguće, ali meni se ne čini vjerojatnim. Takvo udruživanje imalo bi točno takav efekt kakav je takvo udruživanje imalo u Mađarskoj gdje se odvijalo protiv Fidesza i Viktora Orbana. Suradnja stranaka koje pripadaju ustavnom luku i onih koje ne pripadaju ustavnom luku se može dogoditi, ali takva suradnja vodi u neuspješne koalicije i vodi u ozbiljne političke probleme, ali najčešće i u vrlo velike izborne neuspjehe”, rekao je za kraj Davor Gjenero.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!