Dok navijači u Njemačkoj masovno pozivaju na bojkot utakmica Mundijala, u Hrvatskoj i Srbiji od toga nema ni traga. Iako nitko nije presretan „zimskim prvenstvom“ u pustinji, neki ukazuju i na „dvoličnost Zapada“.
Ako bi netko na info-portalima u regiji želio potražiti tekstove o eventualnom bojkotu Katara, našao bi kako se prenose jedino vijesti iz Njemačke, ponekad iz Francuske ili Danske – o tome kako čuveni „Žuti zid“ – ultrasi Borussije iz Dortmunda – optužuje Katar za smrt tisuća radnika na gradnji stadiona. Ili kako zapadni gradovi, pabovi i pivnice neće prikazivati utakmice, piše Deutsche Welle.
Slično je i u Hrvatskoj, gdje su priče o bojkotu „na margini“, kaže Aleksandar Holiga, glavni urednik portala Telesport. „Priča o tome da bi reprezentacija trebala bojkotirati Svjetsko prvenstvo nije ni bilo. Nije ni one o navijačkom, u smislu odlaska u Katar, ali to je prije svega zato što u Hrvatskoj ne postoji ozbiljna organizacija navijača reprezentacije koja nije na neki način povezana s Nogometnim savezom.“
VEZANA VIJEST
„Klupske navijačke grupe ne bave se reprezentacijom i dio njihovih članova odlazi na utakmice samo u individualnom aranžmanu, dok najveći dio mase predstavljaju event-navijači“, dodaje Holiga.
U jednoj anketi portala Index.hr – koja nije reprezentativna, ali broji oko 25.000 glasova – relativna većina od 44 posto čitatelja se izjasnila protiv bojkota, 39 posto za, a 17 posto odgovorilo je sa „nije me briga“.
Svjetsko prvenstvo u zemlji koja je od nezavisnosti već bila i druga i treća na svijetu, svakako je ogroman događaj. On, smatra Holiga, manje ima veze sa samim nogometom i tvrdim jezgrom ljubitelja igre, a više sa zabavom, druženjem s jedne strane, „a s druge s patriotizmom – ili, ako hoćete, nacionalizmom“.
Tu se izdvaja grupa navijača splitskog Hajduka koji su jedno vrijeme istrajavali u načelnom bojkotu reprezentacije, pa se tako i danas po Dalmaciji mogu naći kafići koji inače prikazuju nogomet, ali nikako hrvatsku reprezentaciju. „No, razlozi za to su interni sukobi u hrvatskom nogometu, a ne Katar“, dodaje Holiga.
Je li bojkot „licemjeran“?
Na rubu medijskog spektra – s desne strane – naći će se i u Srbiji i u Hrvatskoj na primjedbe da se pobuna protiv Katara kao domaćina svela na „LGBT-propagandu“. Posebno jer su kapeteni mnogih zapadnih reprezentacija najavili da će oko ruke nositi traku u duginim bojama. Na olakšanje čini se većeg dijela publike – među njima neće biti Luka Modrić i Dušan Tadić.
U jednom komentaru na sportskom portalu sarajevskog Oslobođenja tematizira se zapadno „licemjerje“ u pozivima na bojkot. Posebno se zamjera insistiranje na brojci od navodno 6.500 mrtvih radnika na izgradnji stadiona – koja je, piše, višestruko prenapuhana.
VEZANA VIJEST
„Onaj tko smatra da prvenstvo u Kataru treba bojkotirati može to napraviti bez ikakvih problema. Ako misli da će svijet tako biti bolje mjesto, još bolje“, piše u tom komentaru Kenan Kaloper. „Samo, ako već nije imao tako snažne stavove 2018. godine, kad se prvenstvo igralo u Rusiji, valjalo bi da novostečenu dosljednost zadrži i za četiri godine, pa ukaže na nedostatke Kanade, Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Valjda je svačije zlo, zlo.“
Sugovornici DW-a imaju različita mišljenja o pozivima na bojkot koji najviše dolaze iz Njemačke. Kako kaže Aleksandar Holiga, nikada Katar ne bi dobio prvenstvo da se uzimala u obzir navijačka kultura i društvena uloga nogometa kao spone među ljudima. „Mundijal je inače festival nogometa, a ovaj je prvenstveno festival novca i sportswashinga izgrađen na eksploataciji radnika koja se graniči s ropstvom.“
On razumije ljude koji neće uključivati TV tijekom prvenstva, ali ističe da o „mračnoj strani Mundijala” treba što više pisati, ne kako bi se oblatio Katar, nego da bi se koliko-toliko korigirale stvari u „daljnjoj komercijalizaciji elitnog nogometa i njegovoj transformaciji u industriju zabave“, prenosi Deutsche Welle.
„Uostalom, nije Katar sam odlučio organizirati Svjetsko prvenstvo. To mu je, uz pomoć politike, omogućila krovna svjetska nogometna mafija, koja je institucionalizirala korupciju“, zaključuje hrvatski novinar.
Marko Marjanović pak smatra da priče o bojkotu uvijek dolaze sa Zapada, i da tu ima dvoličnosti. „Ne sjećam se bojkota kvalifikacija za isto to prvenstvo, niti bojkota Svjetskog prvenstva u Brazilu koje je Njemačka osvojila. I tada je bilo sličnih priča oko organizacije takmičenja.“
„Svima koji bojkotiraju prvenstvo želim da se zalijepe super-ljepilom za zgrade svojih nogometnih saveza i tako naprave pritisak na FIFA-u, kako bi se provela istraga i procesuiralo sve krivce“, ironičan je Marjanović. „Dakle, našim prijateljima sa Zapada želim da radikaliziraju borbu. A nadam se da ćemo se sresti na terenu, negdje u četvrtfinalu.“
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare