HSS u kvartetu stranaka koje su lutale od SDP-a do HDZ-a. Pao je na jednog zastupnika, a onda je Beljak shvatio...

Tomu je prethodio odustanak dosadašnjeg jedinog zastupnika HSS-a i donedavnog predsjednika stranke Kreše Beljaka od saborskog mandata. Beljak je tako iz oporbene kvote napustio Sabor, a u njega je ušao Darko Vuletić i to u kvotu vladajućih.

Podsjetimo da je na parlamentarnim izborima 2024. HSS pod Beljakovim vodstvom nastupio u SDP-ovoj koaliciji Rijeke pravde. Beljak je izborio saborski mandat ne samo zahvaljujući visokom trećem mjestu na koalicijskoj listi u 6. izbornoj jedinici, nego i najvećem broju preferencijskih glasova. Dobio ih je 7855, čak 1300 više nego nositelj te liste SDP-ov Mihael Zmajlović.

A na neprimjetnom 11. mjestu iste liste bio je kandidiran i Vuletić, koji sada zamjenjuje Beljaka, ali je dobio tek 176 preferencijskih glasova.

"Bolje jedan mandat na vlasti, nego pet u opoziciji"

Ključ ove ne samo kadrovske promjene, nego i još jedne u nizu promjena političkog smjera stranke, valja potražiti na lanjskim lokalnim izborima. Beljak, očito rezigniran dugotrajnim boravkom u saborskoj oporbi, na tim izborima pokušao se vratiti na čelo Samobora gdje je bio gradonačelnik u tri mandata od 2009. do 2021. godine.

U svibnju prošle godine uoči lokalnih izbora, Beljak je gostujući na N1 već dao naslutiti kako mu je dosta sjedenja u Saboru i nacionalne politike.

"Ja jednostavno na nacionalnoj razini nisam uspio. Sad shvaćam riječi nekih ljudi koji su govorili da je bolje imati jedan mandat na vlasti nego pet u opoziciji", priznao je tada Beljak na N1.

U istom je razgovoru rekao i ovo: "Mislio sam da je to suludo, protustranački i protuideološki, ali shvatio sam da je to istina. Nisam osoba koja će gaziti svoja moralna načela. Iz tog razloga sam gotovo siguran da se mojoj karijeri na nacionalnoj razini bliži kraj."

Dosta im je "lajanja na Mjesec"

Izbore za gradonačelnika Samobora izgubio je od Petre Škrobot iz Fokusa, koja je pobijedila veću prvom krugu s osvojenih 60 posto glasova, dok je Beljak ostao iza nje s 23,4 posto.

A kada je potkraj prošle godine Vuletić izabran za predsjednika stranke umjesto Beljaka, dalo se naslutiti da će je bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma i predsjednik zagrebačke organizacije HSS-a odvesti još jednom u naručje HDZ-u.

U srijedu je za Hinu izjavio kako je HSS-u dosta "lajanja na mjesec" iliti uzaludne politike.

"Bit ću dio parlamentarne većine, donijeli smo tu odgovornu odluku. Ma koliko nekome izgledala teška, nama je bila laka jer nam je dosta bilo lajanja na mjesec", rekao je nakon što se nitko u Predsjedništvu HSS-a nije usprotivilo izlasku stranke iz oporbe.

Jedna u nizu stranaka-lutalica

Time se nastavljaju višestruka lutanja HSS-a između dvije najveće političke stranke. HSS se nakon deset godina boravka pod skutima SDP-a vraća u okrilje HDZ-a u kojemu je posljednji puta bio na parlamentarnim izborima 2015. kao dio Domoljubne koalicije koju je tada predvodio HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom. No na unutarstranačkim izborima u proljeće 2016. Beljak je došao na čelo stranke no i ostao s njome u Domoljubnoj koaliciji sve do pada Vlade i izvanrednih izbora u ljeto iste godine na kojima će ponovno pobijediti HDZ, ali ne više Karamarkov nego Plenkovićev.

Beljak je na tim izborima HSS preveo u Narodnu kolaiciju koju je predvodio SDP Zorana Milanovića, a u kojoj su još bili HNS i HSU. Na izborima je HSS osvojio pet saborskih mandata. Zanimljivo je da su sve te tri stranke tadašnje koalicijske partnerice SDP-a danas pod okriljem HDZ-a.

Beljakov HSS ostao je uz SDP i na izborima 2020. u Restart koaliciji koju je vodio Davor Bernardić. Ta je koalicija poražena, a HSS je s dotadašnjih pet pao na dva saborska zastupnika. Beljak je dosljedno ostao uz SDP i na prošlim izborima u koaliciji Rijeke pravde, ali samo s već spomenutim jednim osvojenim mandatom, dojučer Beljakovim, danas Vuletićevim.

HSS je 2000. dosegao zenit

Hrvatska seljačka stranka najstarija je aktivna politička stranka u Hrvatskoj, gleda li se njezino sljedništvo HSS-a koji su 1904. godine osnovali Antun i Stjepan Radić i koja je do Drugog svjetskog rata bila stožerna stranka Hrvata.

Obnoviteljsko-osnivačka skupština HSS-a održana je koncem 1989. godine, ali stranka se raskolila na dvije frakcije. Nakon ujediniteljske skupštine 1991. godine, HSS na parlamentarnim izborima 1992. nastupa samostalno i osvaja tri mandata, a još snažniji na izborima 1995. predvodi koaliciju Novi sabor (s HNS-om i IDS-om) koja osvaja 18 mjesta u Saboru, od čega HSS-u pripada deset.

Na izborima 2000. HSS je dio koalicijske šestorke predvođene SDP-om i HNS-om koja tada ruši HDZ s vlasti. HSS osvaja čak 17 mandata, njezin predsjednik Zlatko Tomčić postaje predsjednik Hrvatskog sabora, a stranka doseže svoj parlamentarni zenit.

Sunovrat nakon sudjelovanja u Vladi

Na izborima 2003. na kojima se HDZ vratio na vlast, HSS po drugi puta nastupa samostalno i vjerojatno na valu prethodnog uspjeha osvaja devet mandata no odlazi u oporbu. Četiri godine kasnije, s novim šefom stranke Josipom Friščićem, HSS izlazi na izbore u koaliciji s HSLS-om. Zajedno osvajaju osam mandata, od čega je šest HSS-ovih, a stranka se potom priklanja vladajućem (Sanaderovom) HDZ-u i dobiva dva ministarstva - poljoprivredu koju vodi Božidar Pankretić i turizam koji vodi Damir Bajs.

Potpuni sunovrat stranka doživljava na izborima 2011. na koje po treći put izlazi samostalno i osvaja samo jedan mandat. HSS će se nakratko oporaviti tek 2016. u sklopu SDP-ove Narodne koalicije, kada na izborima dobiva pet mandata.

Mjeri li se snaga stranke brojem parlamentarnih mandata, HSS je svoje najbolje razdoblje imao od 1995. do 2007. godine, u vrijeme kada je bio nasuprot HDZ-u koji dijelom baštini 'njihovu' radićevštinu. No u svim izbornim aranžmanima koji su slijedili, bilo s SDP-om ili s HDZ-om, snaga stranke je kopnila, a i utjecaj koji je početkom 2000-ih imala, pogotovo na lokalnim razinama.

Kružili u orbitama i HDZ-a i SDP-a

"Hrvatska seljačka stranka, slijedeći smjer koji je zacrtalo novo vodstvo, jasno se vraća svojim temeljnim vrijednostima – obitelji, tradiciji, vjeri, domovini i hrvatskom seljaku, uz naglasak na borbu za malog čovjeka i hrvatski narod u cjelini, što je i predsjednik stranke više puta istaknuo kao srž političkog djelovanja HSS-a", priopćeno je u srijedu nakon objave prelaska stranke u vladajuću većinu.

HSS se tako pridružio nizu u devedesetima i na početku ovog stoljeća jakih političkih stranka - HSLS-a, HNS-a pa i HSU-a, koje su kružile i HDZ-ovom i SDP-ovom orbitom, da bi se sada kao 'ostaci ostataka' skrasili uz HDZ shvativši kako samostalno ne mogu više postići nekadašnje rezultate. A očito se vodeći načelom kojeg je, po vlastitom priznanju na N1, prošlog proljeća shvatio i Beljak - da je "bolje imati jedan mandat na vlasti nego pet u opoziciji".

Kvartet spomenutih 'lutajućih' stranaka sada u Saboru zajedno ima pet mandata - HSLS dva, a HNS, HSU i HSS po jedan. S tim da je za razliku od ostale tri stranke, HSS svoj donio vladajućima iz oporbe.