Šmit upozorava: "Hitnoj medicini prijeti potpuno urušavanje sustava"

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit gostovala je kod naše Nine Kljenak u Novom danu, gdje je komentirala stanje u hitnoj medicini.

U Saboru je veliki interes izazvala tema o kojoj HUBOOL često govori - poboljšanje uvjeta rada kako bi se privukli novi radnici, a posebno se odnosi na hitnu medicinu. Na pitanje koliko su oni koji upravljaju sustavom svjesni razmjera ovog problema, Šmit je odgovorila: "Prošle smo godine pokrenuli inicijativu da se ova tematika aktualizira i u Saboru i u javnosti, a i u interesnim sferama politike koja dominantno gospodari i rukovodi kompletnim sustavom zdravstva", rekla je.

Smatra da je pomak dobar i da su konačno uspjeli doći do tematske sjednice. "To nas dovodi do zaključka da je politika itekako svjesna problema i da ga je na neki način krenula rješavati. Bitno je da je problem veličine slona u prostoriji i da ga treba biti jako svjestan jer se bojim da kadrovska devastacija koja u ovom trenutku gospodari sustavom hitne medicine prijeti potpunim urušavanjem", kazala je.

"Došlo smo do devastirajućih podataka"

Smatra da je najjednostavnije pronaći neki novac i uložiti u infrastrukturu, vozila, i opremu. Ali, navodi da su ljudi osnova cijelog sustava jer netko ta vozila mora voziti, liječiti ljude, izlaziti na teren... "To je ono što je od samog početka bilo u fokusu našeg interesa. Prošle smo godine, analizirajući sustav hitne medicine, došli do devastirajućih podataka koji nam govore u prilog toga da je samo 30 posto sistematiziranih mjesta u hitnoj medicini, u bolničkom sustavu, popunjeno adekvatnim kadrovima", pojasnila je.

Podsjeća da je prva specijalizacija iz hitne medicine bila 2011. godine. "Koliko je podbacio kompletan sustav hitne medicine govori činjenica da postojeća sistematizacija adekvatnim kadrom u bolnicama popunjava samo 30 posto. Negdje smo dobro zakazali", poručila je.

Šmit je rekla da je specijalizacija hitne medicine u sustavu poput "neželjenog djeteta". Podsjetila je da je riječ o poslu koji nosi veliku razinu stresa, a da bi privukli ljude u nešto tako stresno, problematično, dinamično i odgovorno moraju imati benefite koje će ponuditi. "Treba zaći na teren s 55 godina, reanimirati sa 60, nekom roditelju pojasniti smrt djeteta. To su situacije koje nose stres i adrenalinski naboj svakom djelatniku hitne medicinske pomoći. Da, predložili smo benefite jer ljudi moraju vidjeti benefit koji će ih privući na takvu vrstu posla", rekla je.

"Primarna zdtavstvena zaštita u istim problemima"

Komentirajući reformu primarne zdravstvene zaštite, Šmit je rekla da su to problemi koji su u osnovi i problema hitne medicine pa ih promatraju kroz prizmu sistema spojenih posuda, nečeg što se ne može promatrati odvojeno. Navodi da je primarna zdravstvena zaštita u istom problemu kao hitna medicina.

"Dotakli smo se hitne jer smo bolnički liječnici i ne želimo primarcima oduzimati nekakav primat potrebe da oni kažu što njima nedostaje. Oni taj sustav poznaju bolje od nas koji radimo u bolnicama", pojasnila je predsjednica HUBOL-a.

No, ističe da su liječnici obiteljske medicine postaju sve stariji i jako su opterećeni administrativnim poslovima.

Smatra da treba popularizirati struku obiteljske medicine, kao i hitne medicine. Kaže da će taj posao odraditi oni koji u tom sustavu funkcioniraju. Dodala je da ni liječnici obiteljske medicine ne nailaze na slušatelje u politici, koji bi adekvatno pokušao riješiti probleme.

"Obiteljski liječnik u razvijenim zemljama danas obavlja više od 50 posto zdravstvenih potreba kompletne populacije u zdravstvu", kazala je.