Prijetnje bombom u Hrvatskoj: Koliko ih je i što policija čini kad stignu?

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Ministarstvo unutarnjih poslova smo pitali kakva je situacija s lažnim dojavama o postavljaju eksplozivnih naprava u Hrvatskoj.

U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je bilo devet anonimnih dojava o eksplozivnim napravama. Proteklih godina situacija, u prosjeku, nije bila bitno različita.
Tako je 2017. bilo 25 dojava, 2018. 28 dojava, 2019. 23 dojave, 2020. policija je primila 10 dojava, a prošle, 2021. godine zabilježeno je 27 dojava.

U 2021. godini, od 27 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, dvije su se odnosile na srednje škole, 10 na različite institucije ili ustanove, pet dojava je bilo o poslovnim objektima, jedna o stambenom objektu. Dvije dojave odnosile su se na zabavno-ugostiteljske objekte, pet na prijevozna sredstva, kažu iz policije dodajući i da su zabilježene dvije dojave za "ostale objekte", ali bez detalja o tome o kakvim se objektima radilo.

Iz MUP-a ističu da se nijedna dojava prošle ni ove godine nije odnosila na postavljanje eksplozivnih naprava u bolnici.

"Ove godine (do 24. svibnja) na području Grada Zagreba, objekti na koje su anonimne dojave dojavitelja odnosile bili su trgovački centri, jedna srednja škola, sud i jedan hotel", kažu iz MUP-a.

Kazna za lažne dojave

"Tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red i pruža pomoć o događaju koji hitno iziskuje djelovanje službe čini kazneno djelo Lažna uzbuna iz članka 316. Kaznenog zakona, a za koje je propisana kazna zatvora do tri godine", podsjećaju iz MUP-a.

Policija je na naše upite odgovorila i da su vrlo rijetke situacije u kojima se potvrdi anonimna dojava o eksplozivnoj napravi. U takvim situacijama policija i druge službe, kažu, "poduzimaju sve potrebne mjere i radnje kako bi potvrdile odnosno opovrgnule navod anonimne dojave te se nijedna dojava ne odbacuje olako".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram