Festival Dani komunikacija i ove je godine okupio neke od najzanimljivijih svjetskih kreativaca, koji su s domaćim komunikacijskim stručnjacima podijelili tajne svoga uspjeha.
Kristina Kuzmič, najpoznatija hrvatska videoblogerica u SAD-u, koja je 2011. pobijedila u showu Oprah Winfrey, na Danima komunikacija podijelila je svoje životno iskustvo kako najveće mane u pretvoriti u prednosti.
Živjeti punim plućama, kaže, znači pokazati svijetu tko smo, autentično i bez uljepšavanja. Bila je u bezizlaznoj situaciji i živjela u neimaštini. Ispričala je dno koje je proživljavala, od razvoda, života na rubu siromaštva i borbe s depresijom, pa sve do suradnje s Oprah i vlastitog kulinarskog showa. Nedavno je izdala i knjigu na hrvatskom jeziku. Kristina ima milijunsku publiku na raznim kanalima.
Njezina priča ide u smjeru da uspjeh nije do savršenstva, nego do autentičnosti. Govorila je o kritikama i kako se postavila prema negativnoj energiji. Odbacila je potrebu da se svima svidi, otpustila je i nepotrebnu “prtljagu”, očekivanja okoline i obitelji.
Iskreno i javno je progovorila o lošim danima i osjećajima. Život nije savršen, a upravo je to ključ uspjeha ove vlogerice i majke troje djece koja je nekoliko puta naglasila kako nema potrebu biti savršena nego ono što jest i ohrabrila sve da budu autentični.
Kako regulirati umjetnu inteligenciju?
Ima li rješenja u umjetnoj inteligenciji počevši od preispitivanja društva i sustava u kojem živimo, preko načina na koji poslujemo, do osjećaja koje osjećamo? O tome je na Danima komunikacija pričao James Whittaker, jedan od vodećih govornika trećeg dana na Danima komunikacija 2023.
Njegov talent koristile su svjetske tvrtke kao što su Microsoft, Google, pa čak i FBI. Prvi je diplomirani informatičar kojeg je FBI zaposlio 1986., tamo nije dugo izdržao i to ne samo zato što su ga opetovano optuživali da ne nosi kravatu, već zato što se njegova alternativna osobnost protivila rigidnom vladinom pristupu.
Whittaker je dao doprinos tehnološkoj industriji i napisao niz bestselera o tome kako razbiti softverski kod. Vođen mišlju “Ako mi ne promijenimo svijet, netko drugi hoće”, poznato je da provodi tjedne razmišljajući, pišući i razvijajući čak i najmanji dio svojih revolucionarnih govora koji su mu promijenili život. Ambasador DO EPIC SHIT – autentičan, privlačan govornik i uvjerljiv vođa odbija biti bilo što drugo osim brutalno iskren.
Tako je i u Rovinju argumentirao stvarajući polemiku o umjetnoj inteligenciji i hoće li nas doista zamijeniti, kako je u jučerašnjem govoru argumentirao stručnjak za nove tehnologije, futurist Ian Beacraft koji vodi agenciju za strateško predviđanje.
I doista, zanimljivo je i izazovno vidjeti kako se argumentima stvara polemika tko će i kako zamijeniti ljudski potencijal u društvenim industrijama.
Whittaker je argumentirao kako smo iz sfere desetljeća tehnološkog napretka i razvoja softwarea koji su iako programirani i predvidljivi, stvorili disrupciju u poimanju svijeta zagazili u sferu razvoja umjetne inteligencije koja nije programirana već istrenirana a time i nepredvidljiva u svojim akcijama.
Hoće li nas umjetna inteligencija zamijeniti? Što možemo poduzeti? Može li doista umjetna inteligencija sve zamijeniti? Na primjeru međuljudskih odnosa gdje Whittaker nastavlja polemiku s Beacraftom, koji je za argument koristio osobu koja se zaljubila u virtualnog bota, pitajući se ako umjetna inteligencija može stvoriti osobu koja bi nas virtualno privukla moze li doista stvoriti i srodnu dušu?
Pitanja koja otvara strelovit razvoj umjetne inteligencije otvaraju prostor za raspravu na niz raznih razina i područja, od etičke i filozofske preko pitanja budućnosti biznisa do pitanja tko će i kako umjetnu inteligenciju regulirati.
Whittaker ostavlja prostor ljudskom intelektu i iskustvu da koristi umjetnu inteligenciju za viši cilj, preispitujući mogućnost ostvarenja boljeg i efikasnijeg sustava od demokracije u kojem umjetna inteligencija stvara pravednije i efikasnije sustave za život jednako kao i mogućnost korištenja umjetne inteligencije primjerice u medicini gdje bi se mogućnost ljudske pogreške svela gotovo na nulu.
Whittaker ipak svjestan činjenice da se razvoj umjetne inteligencije ne može zaustaviti slikovito prikazuje korištenje ljudske radne snage u biznisu u omjeru s korištenjem prvo softwarea a onda i AI-a.
I dok se kružnica sve vise zatvara u smjeru korištenja umjetne inteligencije i dalje ostaje pitanje za raspravu kako usmjeriti tehnološki razvoj na način da ljudski um, kreativnost, kritičko mišljenje iskustvo i razvoj civilizacije nastave svoj put a tehnologija ne bude zatomljena?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!