Radništvo i radnička prava nikad nisu visoko kotirali na popisu predizbornih tema većine političkih stranaka. Bolje kotiraju neke trivijalne ili populističke teme koje lakše ulaze u prosječno biračko uho i oko kojih se lakše kačiti s političkim suparnicima.
Pretpostavlja se da će glavne teme ovogodišnjih parlamentarnih izbora biti nacionalna sigurnost, ilegalne migracije, demografski slom, korupcija… Naravno i inflacija, životni standard, ali i uvoz strane radne snage te neradne nedjelje, što su teme koje se dijelom dotiču onih “radničkih”. Jedina politička stranka koja u ustrajno gura u prvi plan probleme radništva je Radnička fronta, ali iako parlamentarna, nedovoljno je jaka na političkoj sceni. Za SDP će mnogi, čak i sami članovi poput Predraga Freda Matića reći da se stranka udaljila od radnika.
U velikim europskim zemljama, štono bi rekli – u starim demokracijama, nije neuobičajena suradnja sindikata i političkih stranaka, uglavnom onih lijevih. Primjerice, britanskih laburista ili njemačkog SPD-a s tamošnjim sindikatima. Ili sindikata u SAD-u koji tradicionalno podržavaju Demokratsku stranku.
“Kod nas to nije praksa”
Kod nas toga nema, barem ne u razmjerima većim od površnog očijukanja. Činjenica jest da su se neki sindikalni lideri okušavali i u politici. Boris Kunst, svojedobni čelnik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, od 2008 do 2011. bio je saborski zastupnik HDZ-a, ostavši upamćen po svojoj inicijativi za legalizacijom prostitucije. I Dragutin Lesar, nekadašnji lider najveće sindikalne središnjice – Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), iz sindikalnih se voda otisnuo u političke, najprije kao saborski zastupnik HNS-a, a nakon raskola u stranci 2010. godine i kao osnivač i predsjednik Hrvatskih laburista, stranke koja je nakon izbora 2011. godine imala čak šestoro zastupnika.
Današnjeg čelnika SSSH Mladena Novosela pitali smo je li najveća sindikalna središnjica uoči izbora u kontaktu s ijednom političkom strankom, odnosno je li ijedna tražila nekakav oblik podrške ili suradnje s SSSH.
“Nije nas nitko kontaktirao, niti je to praksa. Čak i ako je prijašnjih godina bilo nekakvih kontakata, nijedan nismo apsolutno prihvaćali”, rekao je Novosel.
I SSSH se priprema za izbore
No i SSSH se, prema riječima svoga predsjednika, poput političkih stranaka priprema za ovogodišnje parlamentarne izbore.
“Naša je praksa da uoči izbora izađemo sa svojom predizbornom platformom, odnosno temama koje želimo nametnuti da se spominju u kampanji, a tiču se radnika. Uskoro ćemo u javnost izaći sa šest tema za koje bi željeli da budu koliko-toliko doiminantne u kampanji. To nisu dnevnopolitičke teme o kojima stalno slušamo, nego one koje se tiču boljeg života hrvatskih radnika – od politike plaća, radnog vremena, prekomjernog prekovremenog rada i drugih s kojima se radnici svakodnevno suočavaju. Nažalost, na tim temama izbori se kod nas ne dobivaju”, smatra Novosel.
Kazao je i da će SSSH poslati upitnik onim političkim strankama koje prema anketama imaju šansu ući u Hrvatski sabor. Upitnik će sadržavati petnaestak pitanja o tome kako (stranke) namjeravaju rješavati probleme koji se tiču radnika i radničkih prava. No, napominje Novosel, to ne znači da će SSSH imati izravnih kontakata s političkim strankama.
Članstvo sindikata je politički heterogeno
U Hrvatskoj se sindikati do sada nisu javno deklarirali o političkim opcijama. Nismo ni mi iz prostog razloga što je naše članstvo politički hetrerogeno – dio naših članova podržava stranke ljevice, a dio podržava stranke centra. Ima i onih koji podržavaju stranke desnice, ali ih je vjerojatno puno manje”, naglasio je Novosel.
S istim argumentom i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever objasnio nam je razlog zašto i sindiklana središnjica kojoj je na čelu odbija koketiranja političkih stranaka.
“Kad su se sindikati u Hrvatskoj zbližavali s bilo kojom strankom, to im se uvijek obilo o glavu. Jer i one kada su u oporbi naobećavaju svašta, a kad dođu na vlast sve to skupa zaborave. Stoga se mi u NHS-u doista klonimo odnosa te vrste. Ne klonimo se javno uputiti upozorenje o tome što očekujemo bilo od ovih koji su na vlasti, bilo od onih koji reflektiraju doći na vlast, kada je u pitanju radnopravna zaštita. Ali se ne zbližavamo s političkim strankama. Dijelom je to i stoga što nam je članstvo različito politički orijentirano pa ne bi bilo fer prema njima. Upravo nas ta apolitičnost i čini neovisnima”, kazao je Sever.
“Najgore izmjene ZOR-a u vrijeme Račana i Milanovića”
On ističe da se u Hrvatskoj političke stranke nerijetko ponašaju drugačije od onoga kako se zovu.
“Kod nas su već odavno radnici na marginama političkih stranaka i njihovih programa. Mi ne zaboravljami da su najgore izmjene Zakona o radu (ZOR) donesene za vrijeme kada su na vlasti bili socijaldemokrati – 2000. godine za vrijeme Ivice Račana i 2011. za vrijeme Zorana Milanovića. Ne mislim pritom samo na SDP, nego na socijaldemokraciju u cjelini koja se počela više baviti nekim drugim temama, a radničke teme kao da su novim generacijama u tim strankama postale nazadne i retrogradne. Čini mi se da se kroz jedan društveni odgoj, ili bolje rečeno – neodgoj mladih generacija, uspjelo stvoriti mišljenje da je normalno da ljudi rade po cijele dane, da je normalno da trgovine rade nedjeljom, da je normalno da ljudi rade dva-tri posla… E pa ništa od toga nije normalno. A mnogi to zastupaju i u svojim strankama”, ustvrdio je Sever.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!