Sudske pristojbe povećat će se za 115 posto

U Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije drže da je tarife sudskih pristojbi nužno povećati, a novom Uredbom postotak povećanja iznosi od 13,04 do 151,26 posto, odnosno prosječno se povećavaju za 115 posto. 

Kao polazna osnova uzeta je pristojbena obveza za podnošenje tužbe u parničnom predmetu vrijednosti predmeta spora od 3.000 eura koja se od 1. lipnja povećava na 150 eura, sa 76 eura. U Sloveniji ta tarifa iznosi 195 eura, naveo je resorni ministar Damir Habijan, u Mađarskoj 180 eura, u Srbiji 145 eura, a u državama članicama Vijeća Europe 146,48 eura. 

"Bitno je naglasiti da se iznosi pristrojbenih obveza u bitnome nisu mijenjali u posljednjih 30 godina te je iznos od 76 eura daleko ispod prosjeka država članica Vijeća Europa, kao i pojedinih država u našem okruženju", rekao je Habijan. 

Najveći iznos pristojbene obveze predložen je za parnične predmete - tužbu, protutužbu, prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi - na 1.500 eura sa sadašnjih 663.

Najmanji iznos pristojbene obveze prema važećoj tarifi je 0,66 eura za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, koji se sada povećava na jedan euro.

Oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi

Zakonom o sudskim pristojbama i drugim zakonima predviđena su brojna oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi za pojedine kategorije pristojbenih obveznika, dok se pravo na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe kao dijela troška postupka ostvaruje i u slučaju potencijalnih štetnih posljedica za materijalne prilike te uzdržavanje stranaka i njihovih obitelji odnosno kućanstava sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podsjeća Habijan. 

"Navedeni sustav cjelovito i djelotvorno osigurava ostvarenje pravne zaštite i jednakosti svih pred zakonom, pa se navedeno povećanje neće negativno odraziti na pravo pristupa na sud", ustvrdio je ministar.

Izmjenama zakonskog okvira o odvjetništvu, sukladno mišljenju Europske komisije, omogućuje se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvara prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj. Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a.

Također, vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Unije upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, čime se jača mobilnost i konkurentnost struke

Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u RH omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja kako bi pridonijeli rješavanju otvorenih pitanja u određenom pravnom području, a time i razvoju prava. Pri tome im se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u RH, propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi pri tome mogli počiniti trećima, pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja od odgovornosti za štetu za odvjetnike.

Utvrđen konačni prijedlog prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru

Na sjednici je donesena odluka o utvrđivanju konačnog prijedloga prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Riječ je o strateškom dokumentu koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima.

Paralelno s postupkom izrade i donošenja prostornog plana, proveden je zaseban postupak strateške procjene njegovog utjecaja na okoliš, koji uključuje glavnu ocjenu prihvatljivosti prostornog plana za ekološku mrežu, a izrađena je i strateška studija o utjecaju na okoliš.  

Način korištenja isključivoga gospodarskog pojasa i aktivnosti u tom području obuhvaćaju akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.

Predviđenim Prostornim planom omogućava se istraživanje i eksploatacija ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja "Izabela", "Sjeverni Jadran" i "Marica", sloboda polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, i u pravilu je dopuštena plovidba bez ograničenja. 

Plan je na donošenje upućen Hrvatskom saboru.