Zlata Đurđević o Plenkovićevim napadima na EPPO: Premijer zapravo krši lex AP

Profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević u Točki na tjedan s Natašom Božić, komentirala je izbor i neobično preuranjenu prisegu Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, kao i kandidaturu predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima.

Imamo li dva glavna državna odvjetnika?

“Formalno-pravno imamo, ali realno i stvarno, imamo samo jednu glavnu državnu odvjetnicu sve do isteka njenog mandata. Novi GDO do tog trenutka ne može obavljati posao.”

Je li čin prisege nešto promijenio?

“Zakon kaže da se prisega obavlja prije stupanja na dužnost. Ovo je možda bio jedini izlaz jer postoji vjerojatnost da kad bude smjena dužnosti, nećemo imati Sabor ili vladu. Postavlja se pitanje je li bilo nužno izabrati ga unaprijed. To je slična situacija kao s ustavnim sucima. Nije trebalo nametati saborskoj većini nametati novog GDO-a. Mislim da je to trebala ona vlast koja bi bila izabrana na izborima.”

Početkom ovog tjedna smo saznali da je predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić pisao Državnom odvjetništvu i nakon toga je USKOK počeo propitivati nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u jednoj od istraga koje vodi, a čiji jedan krak vodi prema Ministarstvu kulture. Smije li tako pisati i tražiti akciji?

“Takvo ponašanje je potpuno nezakonito i protuustavno, posebno jer je premijer ranije dao uputu DORH-u pa tražio od njega i USKOK-a da se umiješa u kazneni postupak koji vodi EPPO. Kao što smo čuli od glavne europske tužiteljice Laure Kovesi i naše europske tužiteljice Tamare Laptoš, a proizlazi iz rješenja istrage, nedvojbeno je nadležno za ovaj slučaj. To rješenje je pravomoćna, istraga se vodi i Vlada ne može kao izvršna vlast davati upute DORH-u kako treba postupati. Tako nešto je kod nas potpuno zabranjeno.”

Onda je to protuustavno?

“Da. Apsolutno je zabranjeno davanje uputa Vlade u konkretnim postupcima. Vlada bi zapravo trebala pomagati europskom tužitelju.”

Činjenica je da je premijer u više navrata javno prozivao DORH i napominjao da se u Ministarstvu kulture nisu trošila europska sredstva nego hrvatska. Je li to jedini kriterij po kojem se može određivati nadležnost EPPO-a?

“Nedvojbeno je da EPPO ima nadležnost. Jedno od obilježja kaznenih djela mora biti da postoji šteta za europski proračun i jasno je navedeno da se radi o fondu solidarnosti EU-a, navedeni su iznosi štete i da su oni veći nego što je šteta za državni proračun ili Geodetski fakultet. Navedeni su iznosi po kojima je jasno da su 13 do 15 puta veći od same štete. Postoji jedno jedinstvo same radnje tako da postoji drugi element nadležnosti, a to su kaznena djela neraskidivo vezana uz nadležnost samog EPPO-a. Postoji višestruka osnova za nadležnost EPPO-a.”

Je li EPPO dužan prepustiti slučaj ako ga u budućnosti GDO zatraži na način da je DORH nadležan za njega?

“To su dva tužiteljstva koja moraju surađivati, oni se dogovaraju tko će biti nadležan. Ima slučajeva kad EPPO nije nadležan, vodi istragu ako je to učinkovitije. Ali, EPPO ima primarno pravo nadležnosti. Ovo što se sad događa, da bi DORH osporavao postupak i istragu koju vodi EPPO više od godinu dana… mislim da se to neće dogoditi. Sud je donio odluku o tome. Vlada se ne smije miješati, postoji temeljna podjela vlasti.”

Taj dio je potpuno jasan, ali iz Vlade kažu da ako svaki građanin može pisati DORH-u, zašto ne bi mogao i Frka-Petešić?

“Vlada je dala konkretne upute kako postupati, ne može to. Vlada odlučuje tko će biti GDO i smiješno je izjednačavati premijera ili predsjednika njegovog ureda s drugim građanima. Ovdje se radi o kršenju diobe vlasti kakvu još nismo imali, bar ne javno. Da se Vlada miješa u postupak koji obuhvaća čelnike jedne javne ustanove. Dekan je razvio zločinačku organizaciju na fakultetu, mi raspravljamo o nadležnosti…”

Ono što govori i premijer jest da EPPO istražuje nekakve jahte i aute na Geodetskom, a potom proširilo istragu na obnovu, koju je vodilo Ministarstvo kulture. Može li se dogoditi da ako EPPO proširi istragu, da se osporava nadležnost u okviru te istrage?

“Postupak je već započeo i za njega je EPPO nadležan. Apsurdno je da mi sada imamo taj tzv. Zakon o tajnosti istrage, a imamo premijera koji javno iznosi sadržaj dokaznih radnji, otkud je nešto plaćeno ili nije plaćeno. To je sadržaj dokazne radnje.”

Premijer postupa suprotno lex AP-a?

“Da. Vidite koliko je taj zakon apsurdan i koliko je važan, kako će se primjenjivati ili će se selektivno primjenjivati. Valjda bi se Vlada trebala pridržavati zakona koji donosi. Sadržaj dokaznih radnji ne bi se trebao znati, osim ako je u javnom interesu, a javni interes je jesu li počinjena kaznena djela.”

Je li lex AP u skladu s europskim Zakonom o slobodi medija?

“Prvo, nije istina da se usklađujemo s europskim zakonodavstvom. Presuda Europskog suda nije govorila da 30 država Europe ima tajnu istragu nego je govorila da kad imate tajnu istragu, ona mora biti tajna i zaštićena kazneno-pravnom odgovornošću. Nije točno da 30 država u Europi ima tajnu istragu. Jasno je da je Vlada potpuno reterirala.”

Što o funkcioniranju DORH-a i USKOK-a govori činjenica da nakon dopisa predsjednika premijerovog ureda počinju postupati?

“Glavna državna odvjetnica se nije snašla u svemu ovom, ona je civilistica i u građanskom sudovanju je normalno da DORH predstavlja Hrvatsku, ali što se tiče kaznenih predmeta, protuustavno je da izvršna vlast daje naputke DORH-u kako treba postupati u konkretnim predmetima.”

Je li kandidatura predsjednika Milanovića protuustavna?

“Je. Njegovo djelovanje nije toliki problem jer je političar, ali je problem dok su izbori jer je odgovoran za raspisivanje izbora, sazivanje Sabora, a može i raspustiti Sabor ako Vlada ne dobije nepovjerenje. Što se tiče političkog djelovanja ili kampanje, imamo Zakon o izborima u Europski parlament, gdje je dopušteno predsjedniku sudjelovati u kampanji za EP. Jasno da bi sudjelovanjem izabrao jednu stranu. Već smo taj zakon testirali na sucu Kolakušiću. Sucu kojem je apsolutno zabranjeno političko djelovanje, sudjelovao je u kampanji i ništa se nije dogodilo iako je bio sudac u tom periodu. Nije pokrenut stegovni postupak, niti je prestao biti sudac. Nije mu zabranjena ni kandidatura. Tek kad je preuzeo dužnost, prestao je biti sudac. Tu imamo jedan veliki problem.”

Ako bi predsjednik išao u političku kampanju, a ne bi sudjelovao na izborima kao kandidat, tu bi se moglo propitivati njegovo djelovanje?

“Prema Ustavu, nije mu dopuštena ni politička kampanja, ali prema Zakonu o izboru za EP, to može. Ili je taj zakon neustavan ili se mora uskladiti. On ne smije biti kandidat ili sudjelovati u izborima.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.