Kako se motivirati da jedete zdravije? Novo istraživanje tvrdi da vam ova navika može pomoći

Autori studije sa Sveučilišta Drexel i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wake Forest kombinirali su anketu i dubinske intervjue kako bi ispitali vezu između prirode i prehrane.

U prvom dijelu studije, 300 odraslih Amerikanaca ispunilo je online upitnik o tome koliko često i koliko dugo provode vrijeme u kontaktu s prirodom na tri načina: neizravno (promatranje prirode kroz prozor), slučajno ili usputno (prolazak kroz zelene površine kao dio svojih svakodnevnih aktivnosti ili držanje biljaka u sobama koje često koriste) i namjerno (svjesno provođenje vremena vani kroz aktivnosti poput odlaska u park, planinarenja ili vrtlarstva), prenosi Klix.ba.

Ispitanici su zatim ispunili detaljan upitnik o prehrani u kojem su naveli svoje prehrambene navike tijekom proteklog mjeseca. Istraživači su koristili ove podatke za razvoj dva indeksa: Indeks zdrave prehrane-2020, koji mjeri koliko je prehrana usklađena s trenutnim prehrambenim smjernicama za Amerikance, i EAT-Lancet indeks, koji procjenjuje prehrambene obrasce u odnosu na preporuke za ljudsko i planetarno zdravlje.

U drugoj fazi istraživanja, 30 sudionika iz početnog uzorka odradilo je dubinke intervjue, koji su osmišljeni kako bi se razjasnili razlozi i mehanizmi koji stoje iza uočenih numeričkih povezanosti između izloženosti vanjskom prostoru i kvalitete prehrane.

Rezultati su pokazali jasnu i statistički značajnu vezu između učestalosti i trajanja kontakta s prirodom i kvalitete prehrane. Posebno su trajanje i učestalost slučajnih i namjernih interakcija s prirodom bili povezani s višim rezultatima na indeksima zdrave i održive prehrane.

Kroz intervjue su identificirane četiri ključne teme koje objašnjavaju ove nalaze. Prva je da izloženost vanjskom prostoru smanjuje stres i olakšava donošenje zdravijih prehrambenih odluka, dok stres i dosada često potiču posezanje za nezdravom hranom. Druga tema povezana je s orijentacijom prema zdravlju: ljudi koji više brinu o svom zdravlju istovremeno nastoje češće provoditi vrijeme u prirodi i pažljivije birati hranu, doživljavajući to kao povezane navike.

Treća tema je osjećaj povezanosti s prirodom koji potiče želju za cjelovitim namirnicama. Vrtlari su posebno istaknuli da uzgoj vlastitih biljaka povećava njihov apetit za voćem, povrćem i minimalno prerađenom hranom. Četvrta tema odnosi se na svijest o utjecaju hrane na okoliš: sudionici koji razmišljaju o emisijama iz proizvodnje mesa, prednostima kupnje lokalnih proizvoda i drugim ekološkim aspektima vjerojatnije će usvojiti održivije prehrambene navike.

Naknadna analiza istaknula je ulogu mentalnog zdravlja u ovom odnosu. Sudionici s nižim razinama depresije, anksioznosti i stresa pokazali su jače veze između interakcija s prirodom i zdravijih prehrambenih navika.

Autori navode da loše mentalno zdravlje može otežati pretvaranje vremena provedenog u prirodi u konkretne, zdravije prehrambene izbore, prenosi Klix.ba.

Ovi nalazi nude praktične smjernice za svakodnevni život. Ne zahtijevaju radikalne promjene u rasporedu, već male i dosljedne korake prema češćem kontaktu s prirodom. Kao primjere autori navode redovite šetnje parkom ili ulicama s drvoredom, držanje biljaka u prostorijama u kojima provodite većinu vremena, uzgoj vlastite hrane u vrtu ili u staklenkama te odlazak na tržnice gdje se nudi lokalna i sezonska hrana.