U mozgovima ljudi koji su za života konzumirali hranu koja čini mediteransku i takozvanu MIND dijetu pri autopsiji je pronađeno manje znakova koji upućuju na Alzheimera, pokazala je nova studija.
Studija navodi da oni koji su najvjernije slijedili ove načine prehrane imali gotovo 40 posto manje izgleda za dijagnozu ove bolesti, piše CNN.
“Količine plaka i zapleta u mozgu u ljudi koji su se najbliže pridržavali mediteranske dijete u prosjeku su stvarale dojam da su oni 18 godina mlađi od ljudi koji su se te prehrane pridržavali najlošije,” piše u studiji. “Istraživači su također otkrili da su mozgovi onih koji su se vjerno pridržavali MIND dijete izgledali 12 godina mlađe od onih koji se te prehrane nisu strogo držali.”
To nije sve. Uvođenje samo jedne kategorije namirnica iz ijedne od ove dvije dijete – naprimjer preporučene količine voća i povrća – smanjilo je taloženje amiloida u mozgu na razine četiri godine mlađe osobe, otkriveno je u studiji.
“Jednostavna promjena prehrane kao što je uvođenje više lisnatog povrća, bobičastog voća, cjelovitih žitarica, maslinovog ulja ili ribe, može odgoditi pojavu Alzheimera ili umanjiti rizik od razvoja demencije u starijoj dobi,” kaže autorica studije Puja Agarwal, profesorica interne medicine u medicinskom centru Rush University u Chicagu.
Najkorisnije je zeleno lisnato povrće, dodala je. Ipak, konzumiranje više bobičastog voća, cjelovitih žitarica i drugih zdravih namirnica koje su dio mediteranske i MIND prehrane također donosi značajne benefite, govori ona.
“Ova studija ne dokazuje definitivno da je moguće usporiti starenje mozga samo pravilnom prehranom, no podaci su za mene dovoljno uvjerljivi da me uvjere kako bih trebao dodati više zelenog povrća svojim obrocima, ali i da mediteransku dijetu preporučam svojim rizičnim pacijentima,” rekao je dr. Richard Isaacson, istraživač Alzheimerove bolesti. On nije sudjelovao u studiji.
“Naravno, mediteranska prehrana zdrava je i za srce, ona smanjuje rizik od udara i neurovaskularnih ozljeda koje također mogu povećati rizik od Alzheimerove boesti, dodao je Rudi Tanzi, profesor neurologije u Harvard Medical Schoo. “Ono što je dobro za srce, dobro je i za mozak.”
Mediteranska prehrana
Ova popularna prehrana bazira se na namirnicama biljnoga porijekla. Veliki dio svakog obroka trebao bi se sastojati od povrća i voća, cjelovitih žitarica, grahorica i sjemeki, kao i orašastih plodova. Veliki je naglasak na ekstra djevičansko maslinovo ulje. Maslac i druge masti konzumiraju se rijetko ili ne uopće. Slatkiši i proizvodi od prerađenog šećera rijetki su.
Meso jest dio ove prehrane, ali nije temeljna namirnica. Obroci uključuju jaja, mliječne proizvode ili piletinu, no u mnogo manjim porcijama u usporedbi s tipičnom prehranom na Zapadu. Ipak, riba je osnovna namirnica.
Mediteranska prehrana već godinama se smatra najzdravijom na svijetu, a studije su pokazale da ona može spriječiti kognitivno propadanje, ali i pomoći zdravlju srca, umanjiti dijabetes, spriječiti gubitak gustoće kostiju, poboljšati mršavljenje i tako dalje.
MIND prehrana
Ovaj način prehrane razvijen je 2015 godine, a osmislili su ga istraživači koji su željeli mediteransku dijetu dovesti do nove razine, fokusirajući se na zdravlje mozga. Umjesto da samo općenito navodi da se treba konzumirati više voća i povrća, MIND prehrana preporučuje točno određene količine namirnica zdravih za mozak, kaže Agarwal.
Na primjer, zeleno lisnato povrće – što tamnije, to bolje – trebalo bi se konzumirati svakog dana u tjednu. Bobičasto voće ima veću ulogu od ostalog vrsta voća u ovom načinu prehrane, a trebalo bi se konzumirati najmanje pet dana u tjednu.
Studija iz 2017. proučavala je gotovo 6.000 zdravih Amerikanaca prosječne dobi od 68 godina, a otkriveno je da oni koji slijede mediteransku ili MIND prehranu imaju čak 33 posto manje izglede za obolijevanje od demencije.
Koristi zelenog lisnatog povrća
Studija je objavljena u srijedu u časopisu Neurology, a proučavala je mozgove 581 osobe koje su donirale svoja tijela medicinskom istraživanju na sveučilištu Rush. Projekt je započeo 1997., a istraživači su od 2004. prikupljali podatke o prehrani sudionika, rekla je Agarwal.
Trenutna studija je analizirala podatke iz 2014. i to u prosječnom periodu od šest do sedam godina, i potom uspoređivala te informacije s količinom plakova i zapleta u mozgu svakog pojedinca pri autopsiji.
Proučavanje mozga u potrazi za konkretnim razinama markera demencije bio je jedinstveni dio studije, rekla je Agarwal i dodala: “Prethodne studije o riziku od demencije fokusirale su se na više kliničke rezultate – kognitivni performans u vremenskom periodu – ali naša studija proučavala je znakove bolesti u mozgu poslije smrti.”
Ljudi koji su za života konzumirali veće količine pekarskih proizvoda, slatkiša, kao i pržene i brze hrane imali su mnogo veće razine plaka i zapleta u moždanom tkivu, otkrila je studija.
Namirnice koje najuspješnije smanjuju naslage su vrste zelenog lisnatog povrća – salata, kelj, špinat, rukola, list vinove loze, blitva i druge.
Agarwal i njezin tim također su otkrili da bobičasto voće, ključni dio MIND prehrane, najuspješnije umanjuje količine zapleta u moždanom tkivu.
“Moramo pobliže shvatiti što se zaista događa,” rekla je. “No sve u svemu, ove dijete su bogate osnovnim nutrijentima koji umanjuju upalne procese i oksidativni stres u mozgu, što vjerojatno rezultira manjim naslagama plakova i zapleta.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!