Studija otkrila u kojoj godini života je najbolje prestati pušiti

Zdravlje 26. lis 202212:22 1 komentar
Unsplash / ilustracija

Novo istraživanje pokazalo je da osobe koje prestanu pušiti prije 35. godine imaju sličnu stopu smrtnosti u određenom vremenskom razdoblju kao i oni koji uopće nisu pušili.

Rezultati pokazuju i da su oni koji su prestali pušiti u kasnijoj dobi i dalje imali značajne prednosti, ali je njihova stopa smrtnosti premašila stopu smrtnosti onih koji su prestali prije nego što su navršili 35 godina.

Primjerice, bivši pušači koji su prestali pušiti u dobi od 35-44 godine imali su 21 posto veću stopu smrtnosti iz bilo kojeg razloga, u usporedbi s osobama koje nikad nisu pušile cigarete. Osobe koje su prestale pušiti u razdoblju od 45-54 godine imali su 47 posto veću stopu smrtnosti od svih uzroka u odnosu na osobe koje nikad nisu pušile.

VEZANE VIJESTI

Autori studije naveli su da je pušenje povezano s najmanje dvostruko većom stopom smrtnosti od svih uzroka. “Prestanak pušenja, osobito u mlađoj dobi, bio je povezan sa značajnim smanjenjem relativnog prekomjernog mortaliteta povezanog s nastavkom pušenja.”

Ovo je treća velika studija koja sugerira da bi dob od 35 godina mogla biti optimalna dob za prestanak pušenja, posebno kod osoba koje mlade počnu pušiti, istaknui je John P. Pierce, profesor emeritus na Odsjeku za obiteljsku medicinu i javno zdravstvo na Sveučilištu Kalifornija.

Analiza u ovoj studiji uključivala je podatke više od 550.000 odraslih koji su ispunili upitnike između siječnja 1997. i prosinca 2018. i imali su između 25 i 84 godine u trenutku ispunjavanja ankete koja se koristi za praćenje zdravlja stanovnika SAD-a.

Ti su podaci uključivali osobe koje nikad nisu pušile (manje od 100 cigareta u životu), bivše pušače te trenutno puše.

Prema Nacionalnom indeksu smrtnosti, gotovo 75.000 ovih ispitanika umrlo je do kraja 2019. U usporedbi s onima koji nikada nisu pušili, pušači su pokazali značajno višu stopu smrtnosti od svih uzroka, kao i višu stopu smrti od raka, bolesti srca i pluća.

Bijelci koji nisu latinoameričkog podrijetla, a koji su pušači, pokazali su najveću stopu smrtnosti od svih uzroka. Price je naglasio da rezultati podsjećaju i na to da bi smanjenje intenziteta, odnosno broj ispušenih cigareta dnevno, trebao biti jedan od ciljeva programa kontrole duhana.

“Prestanak pušenja bio je povezan sa značajno smanjenim rizicima za sve skupine”, dodali su autori studije.

Konkretno, oni koji prestanu pušiti do 45. godine života smanjili su rizik od prerane smrti do 90 posto, a oni koji su prestali pušiti prije 35. godine imali su stopu smrtnosti vrlo sličnu onoj kod osoba koje nikad nisu pušile, prenosi ScienceAlert.

Rok od 35 godina mogao bi biti potencijalno motivirajući za mlade pušače koji planiraju prestati pušiti, dodao je Price.

Treba naglasiti i da nije sve izgubljeno nakon 35. godine života – studija sugerira i da prestanak pušenja u starijoj dobi i dalje smanjuje rizik od smrti, ali ne u tako značajnoj mjeri.

Istraživanje ima i određena ograničenja, jer su primjerice podaci o navikama pušenja prikupljeni u jednom određenom trenutku, a ti su ispitanici kasnije možda počeli ili prestali pušiti. Ipak, studija sugerira da prestanak pušenja uvelike smanjuje rizik od rane smrti – osobito ako to učinite mladi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare