Ćorić tvrdi da u novom proračunu nema gubitnika: Evo kako objašnjava rezove

I proračunu za 2027. godinu vue pokazala fiskalnu disciplinu koja je nužna za održavanje pozitivnog i stabilnog makroekonomskog okvira i razvoj hrvatskog gospodarstva, rekao je Ćorić u izjavi nakon sjednice Vlade.

Vladin prijedlog proračuna "nosi nekoliko snažnih komponenti", rekao je, i to prije svega jačanje socioekonomskog statusa građana kroz porast mirovina, plaća i socijalnih naknada, pri čemu je naglasio da te proračunske stavke zajedno vrijede više od 22 milijarda eura.

Hrvatska prema deficitu konsolidirane opće države prema ESA metodologiji od 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda u 2027. ostaje u relativno uskom krugu zemalja članica EU-a i eurozone, koje godinama pokazuju fiskalnu stabilnost i disciplinu i tako otvaraju prostor za rast gospodarstva, rekao je Ćorić.

Kada je riječ o projiciranoj stopi rasta gospodarstva od 2,1 posto za iduću godinu, Ćorić kaže da ona predstavlja usporavanje u odnosu na 2026., ali taj rast daleko snažniji u odnosu na prosjek EU-a i eurozone.

Ćorić je istaknuo i sigurnosno-obrambenu komponentu proračuna koja koja će u proračunu za sljedeću godinu nositi ulaganja na razini u 1,5 milijardi eura.

"Ovaj proračunski okvir, odnosno proračun koji je predstavljen, po našem mišljenju uz snažnu socijalnu komponentu otvara razvojnu perspektivu gospodarstvu", rekao je Ćorić.

Konačan dobitnik je makroekonomska stabilnost i fiskalna disciplina

Na pitanje tko su najveći dobitnici, a tko najveći gubitnici novoga proračuna, odgovorio je kako bi radije izbjegao izraze dobitnici odnosno gubitnici, jer, kako je rekao, "neka ministarstva u okviru proračunskih planova za svaku godinu po automatizmu dolaze do takozvane dobitničke pozicije".

Objasnio je da je to u konkretnom slučaju svake godine ministarstvo rada i mirovinskog sustava uslijed indeksacije mirovina, koje nosi povećanje proračunskih stavaka

"Sva ministarstva dobitnici su ovog proračuna, zato što on ne donosi dokidanje razvojnih projekata ni u jednom ministarstvu", rekao je Ćorić.

Dodao je da novi proračun donosi "realno sagledavanje dinamike realizacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", pa u tom smislu umanjenje stavki na nekim ministarstvima proizlaze iz toga što je investicijski ciklus iz toga plana na samom kraju.

S druge strane, dodao je, ministarstva u okviru kojih se realiziraju projekti koji su temeljeni na višegodišnjem financijskom okviru, doživjet će povećanje stavki.

"Nema gubitnika i dobitnika, mislim da je konačan dobitnik ovog proračuna makroekonomska stabilnost Republike Hrvatske i fiskalna disciplina", istaknuo je.

Na primjedbu da resori zdravstva i obrazovanja imaju minimalno povećanje, a kultura i mediji, turizam i sport gube dosta, odgovorio je da su upravo ta ministarstva u proteklom razdoblju nosila "ogroman teret i izazov" protupotresne obnove i iskorištavanja sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a sada je najveći dio tih projekata gotov pa se proračunske stavke tih resora smanjuju.

Vlada je u subotu predstavila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, prema kojemu su planirani prihodi 37,3, a rashodi 41,5 milijardi eura.

U 2027. godini projicira se rast BDP-a od 2,1 posto, u 2028. od 2,2 posto te u 2029. od 2,1 posto. Iduće godine planira se smanjenje stope inflacije na razinu od 2,7 posto, zadržavanje deficita općeg proračuna u okvirima od 2,9 posto BDP-a te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 55,3 posto.