Mladi u Europi sve su siromašniji u odnosu na starije, evo kako stoji Hrvatska

Dok kućanstva na čelu s osobama mlađima od 35 godina imaju medijalno neto bogatstvo od oko 25.000 eura, kod onih u dobi od 55 do 64 godine ono iznosi približno 208.000 eura, odnosno više od osam puta više.

Hrvatska se pritom ubraja među zemlje u kojima je bogatstvo ravnomjernije raspoređeno između dobnih skupina nego u dijelu zapadne i sjeverne Europe, piše Al Jazeera.

Studentski prosvjedi, koji su u rujnu počeli u Francuskoj, proširili su se na više od 11 europskih zemalja. Mladi upozoravaju na visoke stanarine i cijene goriva te smanjenje javnih usluga. Sve više njih smatra da neće živjeti bolje od svojih roditelja.

Prema istraživanju Europske središnje banke iz 2023. godine, koje obuhvaća 22 europske zemlje, osobe mlađe od 35 godina posjeduju samo 2,8 posto ukupnog neto bogatstva kućanstava. Najveći udio, čak 24 posto, pripada osobama u dobi od 55 do 64 godine.

U neto bogatstvo uračunavaju se nekretnine, automobili, ušteđevina i druge vrijednosti, nakon odbitka dugova.

Hrvatska među zemljama s manjim generacijskim jazom

Razlike su posebno izražene u Finskoj, gdje osobe mlađe od 35 godina posjeduju samo 0,8 posto ukupnog bogatstva kućanstava. Nizak udio mladih bilježi se i u Irskoj, Austriji, Grčkoj i Njemačkoj.

S druge strane, bogatstvo je ravnomjernije raspoređeno u dijelu srednje i istočne Europe. U Litvi mlađi od 35 godina posjeduju 13,2 posto ukupnog bogatstva kućanstava, a osobe u dobi od 55 do 64 godine 15,9 posto.

U Hrvatskoj udio mladih iznosi 12,3 posto, što je znatno više nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Ipak, to ne znači da mladi lako dolaze do nekretnina ili da su oslobođeni financijskih pritisaka.

Evelyn Astor iz Europskog socijalnog opservatorija upozorava da su cijene nekretnina snažno porasle, kako na tržištu najma tako i pri kupnji stanova. Zbog toga obične obitelji sve teže podmiruju stanarine i kupuju vlastiti dom, dok imućniji pojedinci lakše ulažu u nekretnine.

Svakodnevni život skuplji nego 2000. godine

Financijski pritisak dodatno pojačava rast cijena hrane, energije, prijevoza i kućanskih troškova. U eurozoni, Mađarskoj i Češkoj cijene roba i usluga od 2000. godine porasle su ukupno 67,2 posto.

Najveći rast među zemljama obuhvaćenima usporedbom zabilježen je u Mađarskoj, gdje su cijene više nego utrostručene, prema podacima Eurostata.