Bosna i Hercegovina dočekala je 2022. u najdubljoj političkoj krizi još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a ispraća je u ozračju probuđenog optimizma pokrenutog velikim očekivanjima od nove vlasti i stjecanjem statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Unutarnja nestabilnost BiH nije novost, a svaka godina donosila je nove izazove jer su stranke na vlasti uvijek našle novi povod za dodatne sukobe i blokade.
I godina na izmaku značila je produbljivanje krize čiji su generatori bili prijepori o izmjenama izbornog zakona, s jedne strane i odluka vlasti Republike Srpske da blokiraju donošenje odluka na državnoj razini želeći onemogućiti intervencije međunarodne zajednice i njenog visokog predstavnika, s druge.
Kako je 2022. u političkim kalendarima bila i izborna, HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) pojačale su pritisak na bošnjačku stranu, posebice na Stranku demokratske akcije (SDA) kao partnera u vlasti, da se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona.
Komšić na izborima tri puta profitirao glasovima bošnjačkog biračkog tijela
Svima je bilo jasno da će, ako se Željko Komšić ponovo kandidira za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, što se i dogodilo, protukandidat iz HNS-a imati male izglede za pobjedu.
Računica po kojoj je Komšić na izborima tri puta profitirao glasovima bošnjačkog biračkog tijela bila je potpuno jasna i predstavnicima međunarodne zajednice.
Zbog toga su posebni američki i europski izaslanici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, tražeći rješenje za zahtjeve hrvatske strane za legitimnim predstavljanjem, početkom godine u Neumu okupili stranačke čelnike, no dogovor je izostao. Kriza i nepovjerenje, prije svega između HDZ BiH i SDA, postali su toliki da njihovo partnerstvo potkraj godine više nije opcija.
Uz tu krizu hrvatsko-bošnjačkog dijela vladajuće garniture srpski čelnik Milorad Dodik je uporno inzistirao na povlačenju zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina, što ga je 2021., uoči odlaska s dužnosti visokog predstavnika, nametnuo Valentin Inzko.
Bio je to sastavni dio strategije s ciljem da se spriječi djelovanje Inzkova nasljednika Christiana Schmidta i time otvori mogućnost vlastima u RS-u da nastave vući poteze kakve žele, čak i kad se time otvoreno krši Dayton i odbija provedba presuda Ustavnog suda BiH.
Dužnosnici iz RS u tijelima vlasti BiH slijepo su slijedili Dodikove instrukcije blokirajući rad državnog parlamenta i Vijeća ministara i sudjelujući samo u donošenju odluka vezanih uz podjelu novca i kredita entitetima.
Energetska kriza i visoka inflacija
Agresija Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., koja je promijenila geopolitičku sliku svijeta, u slučaju BiH bila je okidač koji je dodatno potaknuo unutarnje podjele.
Hrvatske i bošnjačke stranke i vlasti u Federaciji BiH odmah su odlučno osudile ruski napad na drugu suverenu državu, no u Republici Srpskoj rat je poslužio kao povod za nekritičko iskazivanje proruskih sentimenata.
Dodikovom intervencijom u Predsjedništvu BiH zaustavljen je svaki pokušaj da se država kao cjelina barem deklarativno svrsta na stranu onih koji su osudili rusku agresiju i da se pridruži sankcijama protiv režima Vladimira Putina.
No ekonomske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine nitko u BiH nije mogao izbjeći pa je oba entiteta jednako teško pogodila energetska kriza. Sve razine vlasti pokazale su se potpuno nespremnima za suočavanje s izvanrednim situacijama dočekavši poremećaje na naftnom tržištu bez ikakvih rezervi.
Rast cijena energenata doprinio je kumulativnom učinku divljanja cijena pa je inflacija u BiH do jeseni bila veća od 13 posto, dosegnuvši neslavni rekord na cijelom zapadnom Balkanu.
Postizborna preslagivanja i nova očekivanja
U jeku te globalne krize novo prioritetno pitanje za BiH tijekom ljeta postali su izbori zakazani za 2. listopada. Novi visoki predstavnik Schmidt, želeći spriječiti mogući postizborni kaos, pozvao je hrvatske i bošnjačke političare na još jedan pokušaj dogovora o izmjenama izbornog zakona.
Kad na to nije bilo odgovora, naznačio je kako je spreman koristiti svoje ovlasti i intervenirati s ciljem eliminiranja blokade uspostave izvršne vlasti.
Schmidt se nakon toga suočio s političko-medijskom kampanjom napada i osuda iz bošnjačkih krugova, a potkraj srpnja su se pred Uredom visokog predstavnika (OHR) okupile tisuće prosvjednika želeći spriječiti promjene izbornog zakona.
Schmidt je taktički odgodio trenutak za djelovanje nametnuvši izmjene izbornog zakona u izbornoj noći kada su svi bili zaokupljeni brojanjem glasačkih listića.
Te izmjene osigurale su da stranke okupljene oko HNS-a budu nezaobilazne pri uspostavi nove izvršne vlasti, unatoč činjenici da je Komšić, sukladno očekivanjima, pobijedio HDZ-ovu Borjanu Krišto u utrci za člana Predsjedništva BiH.
U postizbornim kombinatorikama ispostavilo se da je SDA-u i njenom čelniku Bakiru Izetbegoviću, katastrofalno poraženom u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, došao na naplatu račun za iznevjerena obećanja dana HDZ-u da jedan narod drugome ne bira predstavnike u tijelima vlasti.
“Povjerenje među nama je izgubljeno”, izjavit će predsjednik HDZ-a Dragan Čović pojašnjavajući zašto je njegova stranka kao nove partnere u vlasti izabrala blok od osam bošnjačko-građanskih stranaka predvođenih SDP-om BiH.
Unatoč dvojbama “osmorke” oko trećeg partnera iz Republike Srpske Čović je čvrsto inzistirao na svom savezu s Dodikom pa je i njemu osigurao ulazak u novu garnituru vlasti.
No dok još nije bilo potpuno izvjesno kako će izgledati nova vlast u BiH za tu je zemlju 12. listopada stigao iznenadni poklon iz Bruxellesa kada je Europska komisija odlučila preporučiti da joj se odobri status kandidata za članstvo u EU, na što se čekalo još od 2016.
Istodobno kada su Čović, Dodik i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u Sarajevu 15. prosinca potpisali koalicijski sporazum za uspostavu vlasti Vijeće EU dalo je formalnu suglasnost da BiH postane država-kandidat za članstvo u Uniji.
Većina političara ali i običnih ljudi u BiH svjesna je kako je to prije svega dar, a ne rezultat provedbe očekivanih reformi. Znaju i kako je pred njima dug i mukotrpan put do članstva a prva zapreka koju treba preskočiti je otvaranje pregovora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PRIČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!