Zagovaranje trećeg entiteta u BiH: "Ne gurajte nas u rat, Hrvati ovdje nisu manjina"

"Mi smo jedini narod na Balkanu bez nacionalne putovnice"

Takvi stavovi izazvali su oštru reakciju bivšeg reisul-ul-uleme u Bosni i Hercegovini.

„Molimo vas, nemojte nas gurati u rat. Ne želimo rat. Hrvati nisu manjina u Bosni, mi smo manjina. Jer svaki Hrvat u Bosni i Hercegovini ima putovnicu Hrvatske, putovnicu Europske unije. Mi smo jedini narod na Balkanu koji nema nacionalnu državu i ne žalimo se, ali očekujemo da poštujete činjenicu da ne želimo nacionalnu državu, da želimo živjeti s vama. Želimo živjeti s vama nakon genocida, nakon zajedničkog zločinačkog pothvata. A vi ne želite živjeti s nama. Zašto?“, upitao je bivši reis i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa ef. Cerić.

Europska parlamentarka Željana Zovko Cerićev govor je doživjela kao napad te je ponovila slične stavove kao i nekoliko tjedana ranije u SAD-u.

Zovko: BiH tone u zatvorenost u sebe

„Imamo i Rezoluciju o federalizmu iz 2014., što je jedini način za pomirenje ovih razlika koje smo ovdje vidjeli. Međutim, Bosna i Hercegovina sve više tone u zatvorenost u sebe“, rekla je Željana Zovko, članica Europskog parlamenta.

Neki federalizaciju ili treći entitet vide kao put do novih podjela i mogućih sukoba. Međutim, drugi je vide kao rješenje. Pogotovo zato što je, kako kažu, hrvatski narod nadglasan u izboru članova Predsjedništva BiH.

„Ne ulazim u koncepte, niti u reorganizacije. Ne ulazim u to, samo želim vidjeti pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da to ostvari i ima ista prava kao i druga dva konstitutivna naroda. O tome govorim, a koji su načini da se do toga dođe... na političkim je liderima u Bosni i Hercegovini da to ostvare“, tvrdi hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman.

„Na razini Federacije Bosne i Hercegovine imamo 11 parlamenata, 11 vlada. Pokušali smo, na primjer, razgovarao sam s kolegom Izetbegovićem prije otprilike 20 godina, stvoriti dva mega, kako bi on rekao, kantona, tako da jedan bude većinski bošnjački, drugi hrvatski, ali bi bili strukturirani prema strukturi stanovništva, ali vrlo brzo je reakcija bila negativna“, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.

Ministar obrane BiH osuđuje priče o trećem entitetu

Priču o trećem entitetu osudio je Zukan Helez, ministar obrane BiH, dok je vođa SNSD-a Milorad Dodik podržao Maxa Primorca. Na samoj konferenciji vodila se oštra rasprava između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH. Dok Cvijanović zagovara nacionalne podjele kao način očuvanja identiteta, Konaković upozorava da rigidne etnonacionalne politike ostaju ključni razlog masovnog egzodusa stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

„Došlo je vrijeme da se kaže da Dayton nije dobar. Naravno, ja sam protiv unitarizacije, znam da je to nemoguće. Živim san o građanskoj državi, ne zagovaram ga, jer se to ne može... To se danas ne može dogoditi. Niti se može dogoditi treći entitet“, rekao je Konaković.

„Lokalne odgovornosti, lokalna rješenja, lokalna inicijativa i vjerujem da je to jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu. Budimo jasni, Bosna i Hercegovina je bila i ostala eksperiment 30 godina“, rekla je Cvijanović. Opasne poruke i zagovaranje daljnjih podjela ponovno dolaze iz redova HDZ-a, uz podršku SNSD-a, a bez jasnog protivljenja. Sve to u godini prije izbora i samo dan nakon niza političkih sastanaka u Banjoj Luci.