Trump ozbiljno razmatra napad na Iran, ovo su opcije

Dva američka izvora upoznata s raspravama navela su da Trump želi stvoriti uvjete za „promjenu režima“ nakon što je represija ranije ovog mjeseca slomila val nacionalnih prosvjeda, pri čemu su ubijene tisuće ljudi.

Kako bi to postigao, Trump razmatra napade na zapovjednike i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, kako bi prosvjednici stekli povjerenje da mogu zauzeti državne i sigurnosne objekte, navode izvori Reutersa.

Jedan od američkih izvora rekao je da opcije o kojima Trumpovi savjetnici raspravljaju uključuju i znatno veći udar s dugotrajnim učinkom, moguće usmjeren na balističke projektile koji mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranske programe obogaćivanja nuklearnog goriva.

Drugi izvor naglasio je da Trump još nije donio konačnu odluku, uključujući i to hoće li se odlučiti za vojni put.

Dolazak američkog nosača zrakoplova i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ovog tjedna proširio je Trumpove vojne mogućnosti, nakon što je više puta zaprijetio intervencijom zbog iranskog obračuna s prosvjednicima.

Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i jedan visoki zapadni izvor, čije su vlade bile upoznate s raspravama, izrazili su zabrinutost da bi takvi udari, umjesto da potaknu ljude na ulice, mogli dodatno oslabiti pokret koji je već u šoku nakon najkrvavije represije vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.

Prosvjedi "herojski, ali nadjačani vatrenom moći"

Alex Vatanka, direktor Programa za Iran pri Institutu za Bliski istok, rekao je da su bez masovnih prebjega unutar vojske iranski prosvjedi ostali „herojski, ali nadjačani vatrenom moći“.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova, američko Ministarstvo obrane i Bijela kuća nisu odgovorili na upite za komentar. Ured izraelskog premijera odbio je komentirati.

Trump je u srijedu pozvao Iran da sjedne za pregovarački stol i postigne dogovor o nuklearnom programu, upozorivši da bi svaki budući američki napad bio žešći od lipanjske kampanje bombardiranja triju nuklearnih postrojenja. Brodove u regiji opisao je kao „armadu“ koja plovi prema Iranu.

Iran se priprema za sukob, ali i koristi diplomaciju

Visoki iranski dužnosnik rekao je Reutersu da se Iran „priprema za vojni sukob, ali istodobno koristi diplomatske kanale“, dodajući da Washington ne pokazuje spremnost za diplomaciju.

Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilne naravi, poručio je da je spreman na dijalog „temeljen na uzajamnom poštovanju i interesima“, ali da će se braniti „kao nikada prije“ ako bude prisiljen, objavila je iranska misija pri UN-u.

Što Trump želi dogovoriti s Iranom

Trump nije javno pojasnio što točno traži u mogućem dogovoru. Prethodni pregovarački zahtjevi njegove administracije uključivali su zabranu Iranu da samostalno obogaćuje uranij te ograničenja na balističke projektile dugog dometa i mrežu naoružanih saveznika Teherana na Bliskom istoku.

Visoki izraelski dužnosnik, izravno upoznat s planiranjem između Izraela i SAD-a, rekao je Reutersu da Izrael ne vjeruje kako sami zračni udari mogu srušiti Islamsku Republiku, ako je to cilj Washingtona.

„Ako želite srušiti režim, morate poslati vojnike na teren“, rekao je, dodavši da bi čak i u slučaju ubojstva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija Iran „dobio novog vođu koji bi ga zamijenio“.

Samo kombinacija vanjskog pritiska i organizirane domaće oporbe mogla bi promijeniti politički smjer Irana, smatra taj dužnosnik.

Iransko vodstvo i dalje drži kontrolu

Iako je iransko vodstvo oslabljeno nemirima, i dalje čvrsto drži kontrolu unatoč dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula prosvjede. Slične zaključke donijela su i američka obavještajna izvješća: uvjeti koji su doveli do prosvjeda i dalje postoje i slabe vlast, ali bez velikih unutarnjih pukotina.

Zapadni izvor naveo je da se čini kako je Trumpov cilj prije inženjering promjene vodstva nego potpuno „rušenje režima“, slično scenariju u Venezueli, gdje je američka intervencija zamijenila predsjednika bez temeljite promjene sustava.

Hamnei je javno priznao nekoliko tisuća poginulih tijekom prosvjeda, optuživši SAD, Izrael i, kako ih je nazvao, „pobunjenike“.

Američka organizacija za ljudska prava HRANA procjenjuje da je u nemirima poginulo 5.937 ljudi, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službene brojke govore o 3.117 mrtvih. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te podatke, piše Reuters.