Ljubavne zamke kao oružje: Kako špijuni zavode mete i dolaze do državnih tajni?

Riječ je o metodi u kojoj obavještajci ili njihovi suradnici uspostavljaju intiman ili romantičan odnos s osobom koja raspolaže vrijednim informacijama. Cilj može biti ucjena, pritisak ili postupno izvlačenje povjerljivih podataka.

Prema stručnjacima za obavještajni rad, takve su operacije i danas vrlo raširene, a posebno ih povezuju s kineskim i ruskim službama, piše CNN.

Jedan od primjera koji je ponovno skrenuo pozornost na ovu metodu jest slučaj povezan s Jensenom Huangom, sada već direktorom proizvođača čipova Nvidia. Njegovo ime našlo se u središtu pozornosti nakon medijskih izvještaja o navodnoj ljubavnoj vezi sa ženom za koju američki dužnosnici sumnjaju da je prenosila informacije kineskoj vladi. Peking je optužbe odbacio kao neutemeljena nagađanja.

Iako zasad nije jasno je li i kakve informacije žena eventualno proslijedila, stručnjaci upozoravaju da sama bliskost s osobom osumnjičenom za špijunažu može predstavljati ozbiljan sigurnosni problem.

Kako funkcioniraju ljubavne zamke?

Postoji nekoliko načina na koje obavještajne službe mogu iskoristiti nečije privatne odnose.

Jedan od njih uključuje namamljivanje osobe u kompromitirajuću situaciju, nakon čega slijede ucjene i prijetnje. Primjerice, osoba može biti snimljena tijekom seksualnog odnosa ili posjeta prostitutki, a zatim prisiljena na suradnju kako bi izbjegla javno razotkrivanje ili kazneni progon.

Druga metoda, češća u filmovima nego u stvarnosti, podrazumijeva da obučeni agent izravno zavede metu s namjerom izvlačenja informacija.

Ipak, stručnjaci ističu kako je često riječ o mnogo manje filmskom scenariju: netko spontano započne vezu s osobom koja je zanimljiva obavještajnoj službi, nakon čega služba tu priliku prepozna i pokuša regrutirati njezina partnera.

Autoritarni režimi pritom imaju dodatne mogućnosti pritiska, uključujući prijetnje članovima obitelji ili zabranu povratka u domovinu.

Špijunske ljubavne veze koje su obilježile povijest

Ova taktika nije nova. Istočnonjemačka tajna služba tijekom Hladnog rata obučavala je privlačne i šarmantne muškarce za zavođenje žena zaposlenih u zapadnim institucijama. Bili su poznati kao "Romeo špijuni".

Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se tijekom 1960-ih, kada je francuski diplomat Bernard Boursicot u Pekingu započeo vezu s opernim pjevačem Shi Pei Puom, uvjeren da je riječ o ženi.

Njihova veza trajala je gotovo dva desetljeća, a pjevač je čak tvrdio da imaju zajedničkog sina. Kineska obavještajna služba naposljetku je iskoristila odnos kako bi od diplomata izvlačila povjerljive dokumente francuskog veleposlanstva. Boursicot je surađivao godinama, strahujući za sigurnost svog partnera.

Kada su se naposljetku preselili u Francusku, uhićeni su, a prava priroda njihove veze izašla je na vidjelo.

Poznat je i slučaj Kineskinje američkog podrijetla Katrine Leung, koju je FBI plaćao za prikupljanje informacija o Kini. Međutim, ona je zapravo radila kao dvostruka agentica i povjerljive podatke prosljeđivala Pekingu. Istodobno je bila u ljubavnim vezama s dvojicom agenata FBI-ja, među kojima je bio i njezin dugogodišnji kontakt. Uhićena je 2003. godine.

Zašto su tehnološki divovi posebno zanimljivi špijunima?

Danas su među najvrjednijim metama osobe koje rade u tehnološkom sektoru, posebno u industriji umjetne inteligencije.

Razlog je jednostavan: informacije o razvoju umjetne inteligencije mogu imati golemu gospodarsku, znanstvenu i vojnu vrijednost. Takva tehnologija utječe na proizvodnju, istraživanja, nadzor i vojne sustave.

Bivši operativac CIA-e John Sipher procjenjuje da takve zamke uspijevaju u približno deset posto slučajeva. No obavještajnim službama nije potrebno pridobiti velik broj ljudi – dovoljan može biti jedan suradnik na pravome mjestu.

Kina je i sama upozoravala svoje građane na opasnost od stranih obavještajaca koji se koriste internetskim upoznavanjem i lažnim romantičnim odnosima kako bi došli do državnih tajni.

Stručnjaci pritom upozoravaju da su potencijalne mete i poslovni ljudi, znanstvenici te zaposlenici kompanija koje se natječu u razvoju strateški važnih tehnologija.