Nestao simbol Slovenije: "Postoje stvari za koje smo mislili da su vječne..."

Slovenski ledenjak izgubio je gotovo svu svoju površinu tijekom prethodnih desetljeća, a nakon ovogodišnjeg ljeta nestao je i njegov posljednji ostatak.

Njegov nestanak nije samo gubitak prirodne znamenitosti nego i važnog izvora podataka za istraživanje klimatskih promjena, piše Guardian.

Nestanak ledenjaka nakon desetljeća povlačenja

Posljednji komad leda na Triglavskom ledenjaku potpuno se otopio, čime je taj ledenjak postao još jedna žrtva iznimno vrućeg ljeta u Europi.

Nekoć golema ledena masa izgubila je 93 posto svoje površine između 1983. i 2003. godine. Svela se na manje od jednog hektara pregrijanih stijena, no nastavila je opstajati još dva desetljeća, iako su istraživači očekivali da će uskoro potpuno nestati.

Tijekom posljednjih pet godina, u kojima su zabilježene tri najtoplije godine u Europi otkako se provode mjerenja, preostali se led sveo na nekoliko izoliranih dijelova. Do kraja ljeta posljednji ostatak glavne ledene mase bio je velik svega nekoliko metara. Nove fotografije planinskog područja, snimljene prije i nakon ovotjednog snijega, potvrdile su da leda više nema.

Matija Zorn, ravnatelj Instituta za geografiju Antona Melika, rekao je da Triglav "ima središnje mjesto u slovenskom nacionalnom identitetu". Nestanak ledenjaka, istaknuo je, znači i gubitak važnog izvora podataka te pokazatelja klimatskih promjena.

"Svake sam godine znao da će leda biti sve manje. Ali svake me godine šokiralo koliko ga je zapravo manje bilo", rekao je Zorn.

Led se topio nevjerojatnom brzinom

Snažni toplinski valovi, dodatno pojačani onečišćenjem ugljikom, teško su pogodili Alpe. Nekadašnji veliki bijeli ledenjaci pretvaraju se u stjenovite krajolike nalik Mjesečevoj površini, kako ih opisuju znanstvenici.

Prošlog su mjeseca švicarski glaciolozi utvrdili da je ta zemlja u posljednjih pet godina izgubila gotovo petinu leda, dok se njegov volumen samo tijekom 2026. smanjio za 5,5 posto.

Slovenija, čiji se teritorij proteže do jugoistočnog dijela Alpa, najveći dio smanjenja Triglavskog ledenjaka zabilježila je tijekom prošlog stoljeća. Povijesne fotografije i dokumenti upućuju na to da se sredinom 19. stoljeća prostirao na približno 40 hektara. Kada su znanstvenici 1946. godine prvi put službeno izmjerili njegovu površinu, ona je iznosila još samo 14 hektara.

Zorn, koji je prva mjerenja ledenjaka proveo 2001. godine, rekao je da ga je brzina promjena iznenađivala čak i u desetljećima tijekom kojih je ledenjak opstajao dulje nego što se očekivalo. Točka na kojoj je zbog skliskog terena morao nositi dereze pomicala se sve više iz godine u godinu kako se led povlačio.

"Topljenje je nevjerojatno", rekao je. "Godine 2002. izvadili smo uzorak leda za geokemijsku analizu i bio je dubok oko pet metara. Sljedeće godine stajao sam na istom mjestu, ali više nisam bio na ledu, nego na stijeni", prisjetio se.

Ledenjak važan dio slovenskog identiteta

Triglav je najviši slovenski vrh i važan dio nacionalne kulture. U zemlji poznatoj po skijanju i planinarenju uspon na njega smatra se iskustvom koje bi svaki stanovnik trebao doživjeti barem jednom.

Iako je ledenjak nestao, znanstvenici su u špiljama ispod Triglava pronašli led. Povlačenje ledenjaka pritom je otkrilo nove otvore u stijeni.

Slovenija ima još jedan ledenjak, na planini Skuti. I on se smanjio i stanjio, no zbog boljeg zaklona od sunčeva zračenja znanstvenici očekuju da bi mogao opstati još nekoliko godina.

Zapadna Europa ove je godine imala najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja. Procjenjuje se da je zbog vrućine umrlo najmanje 50.000 ljudi, a posljedice su uključivale uništene usjeve i prisilno gašenje elektrana. Znanstvenici još procjenjuju razmjere štete za ekosustave.

Glaciolog i planinski vodič Miha Pavšek upozorio je da se priroda mijenja pred našim očima, ali da ljudi još ne shvaćaju ozbiljnost tih promjena.

"Topljenjem ledenjaka i dio mene odlazi", rekao je Pavšek, koji posjeduje fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine.

"Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Očito je da ledenjaci nisu", zaključio je.