Što se to krije ispod leda na Antarktici? Znanstvenici otkrili strukturu staru nekoliko milijuna godina

Sve što se nalazi ispod njega skriveno je milijunima godina - drevni krajolik visokih planina i dubokih ponora izgubljen ispod smrznutog bijelog oceana, navodi kroz znanstveni rad Nature Geoscience.

Desetljeća radarskih snimanja i drugih geofizičkih istraživanja postupno su otkrivala tajanstveni svijet zakopan ispod leda, a znanstvenici su sada prikupili dokaze o skrivenoj strukturi iznimnih razmjera.

Tim predvođen geofizičarom Egidijem Armadillom sa Sveučilišta u Genovi identificirao je ispod istočne Antarktike golemu lepezastu provinciju sastavljenu od približno 30 međusobno povezanih bazena.

Struktura se širi prema obali, kao da je netko jedan kut Antarktike povukao prema van oko središnje točke smještene u unutrašnjosti kontinenta.

Istraživači su joj dali naziv East Antarctic Fan-Shaped Basin Province (EAFBP), odnosno Lepezasta provincija bazena istočne Antarktike. Smatraju da je nastala prije raspada superkontinenta Gondvane te da je stvorila zonu slabosti koja je kasnije možda usmjeravala razdvajanje Antarktike i Australije.

Led nije statičan, već se neprestano kreće

Prema njihovoj procjeni, ta struktura i danas može utjecati na oblikovanje kontinenta.

"Budući da se ti bazeni nalaze ispod približno polovice ledenog pokrova istočne Antarktike, vjerojatno snažno utječu na kretanje leda i razvoj krajolika, što ih čini ključnima za glacijalne i hidrološke procese na Antarktici", navode autori rada.

Pitanje oblika tla ispod Antarktike nije samo akademski problem.

Led nije statičan, već se neprestano kreće, a njegov smjer i brzina ovise o konfiguraciji stijena ispod njega. Što je preciznije poznat oblik podloge, to je lakše predvidjeti kako će se ledeni pokrov ponašati u budućnosti.

Drugi važan razlog jest činjenica da Antarktika predstavlja velik dio Zemljine geološke povijesti. Kontinent obuhvaća oko deset posto ukupne kopnene površine planeta, a brojna pitanja vezana uz Gondvanu, raspad kontinenata, nastanak planinskih lanaca i razvoj Zemljine kore ostaju bez odgovora upravo zato što je veći dio Antarktike skriven ispod leda.

Zanimljivo je da istraživači nisu krenuli u potragu za golemom lepezastom geološkom strukturom.

Njihov je cilj bio rekonstruirati kako bi istočna Antarktika izgledala bez ledenog pokrivača, što nije isto što i prikaz koji daju radarske snimke ispod leda.

Neobičan obrazac

Procjenjuje se da Antarktiku prekriva oko 27 milijuna kubičnih kilometara leda. Ta golema masa pritišće podlogu prema dolje. Kada bi led nestao, kopno bi se postupno podiglo, na nekim mjestima i za oko jedan kilometar.

Znanstvenici su zato kombinirali modele takvog "odskoka" terena s radarskim, gravitacijskim, seizmičkim i magnetskim podacima kako bi proučili skriveni krajolik.

Tijekom analize primijetili su neobičan obrazac.

Mnogi veliki bazeni ispod leda imali su sličnu geometriju. Nisu bili raspoređeni nasumično, nego su se širili iz zajedničke središnje točke u blizini Južnog pola. Istraživači taj raspored opisuju kao "koherentan radijalni uzorak na razini kontinenta".

Oblik strukture snažno podsjeća na tektonsku pojavu poznatu kao sfenohazam, pojam uveden još 1955. za trokutasti procjep oceanske kore koji razdvaja dva velika stabilna dijela kontinentalne kore i nastaje njihovim međusobnim zakretanjem.

Otkriće potencijalno nudi brojne odgovore

Istraživači su razmotrili više mogućih procesa koji su mogli oblikovati EAFBP. Veliki bazeni mogu nastati djelovanjem ranijih geoloških struktura, rascjepima kore, ledenjačkom erozijom ili rastezanjem Zemljine kore.

No raspored antarktičkih bazena, zajedno s podacima o debljini kore i topografiji, najbolje odgovara procesu poznatom kao rotacijska ekstenzija. U tom slučaju kora se širi od središnje točke poput ručnog lepeze koja se otvara.

To postaje posebno vidljivo na kartama, gdje se grebeni pružaju prema van poput rebara lepeze, otvarajući se duž obale duge oko 2000 kilometara.

Ako je ovo tumačenje točno, struktura bi mogla čuvati tragove tektonskih procesa koji su prethodili raspadu Gondvane, ali i pružiti nove uvide u kasnije odvajanje Antarktike od Australije.

Mogla bi pomoći i u objašnjavanju drugih antarktičkih geoloških obilježja, uključujući skrivene planinske lance Gamburcev i Transantarktičko gorje koji omeđuju područje EAFBP-a.

Znanstvenici pretpostavljaju da je otvaranje te goleme lepezaste strukture povećalo uzdizanje tla u tim područjima, što je pridonijelo nastanku planinskih lanaca koji danas predstavljaju neka od najistaknutijih skrivenih obilježja Antarktike.

Ipak, istraživači upozoravaju da njihovo objašnjenje nije konačno. Teško je precizno odrediti kada je proces započeo, a moguće je i da današnja struktura predstavlja rezultat više faza rastezanja kore koje su se međusobno preklapale. Buduća istraživanja trebala bi dati preciznije odgovore.

Antarktika i dalje ostaje jedno od najteže dostupnih područja za znanstvena istraživanja. No korak po korak, znanstvenici otkrivaju njezine tajne i pritom otvaraju prozor u davno izgubljeni svijet Zemljine prošlosti.