Kovačević kritizira program pobjednika izbora: "Nema odustajanja od koncepta 'srpskog sveta'"

"Moguće je da napad ima veze s izborima u Srbiji i Izraelu, ali moguće je i da nije neposredno povezan s izborima, nego da je riječ o reakciji radikaliziranih islamista na Netanyahuovu politiku prema Palestincima. Sve obavještajne službe procijenile su da raste opasnost od terorizma kao reakcije na izraelsku politiku. Razumno je pretpostaviti da je i ovaj napad organiziran kao reakcija", rekao je Kovačević.

"U Srbiji se treba pitati kome odgovaraju neredi nakon izbora. Odgovor je jednoznačan – Aleksandru Vučiću i SNS-u. Ali nema potvrda te teze", naveo je Kovačević.

Izbori u Izraelu

Govoreći o mogućoj povezanosti napada u Srbiji s događajima na Bliskom istoku, Kovačević se osvrnuo i na rezultate izbora u Izraelu te na pitanje može li promjena vlasti donijeti drukčiji odnos prema Palestincima.

Prema njegovim riječima u Izraelu, Kovačević je rekao da je Eisenkot najavio kako će njegova vlada poduzimati zakonom predviđene korake protiv izraelskih doseljenika koji samostalno pribjegavaju nasilju prema Palestincima, ali nije najavio obustavu politike gradnje ilegalnih naselja.

"Naravno, ni izdaleka njegova vlada ne namjerava pristati na koncepciju dviju država i priznanje arapske države", rekao je Kovačević, dodajući da to može biti razlog nezadovoljstva palestinskih stranaka i velike mobilizacije njihovih birača.

Netanyahu je izbore pretvorio u referendum o sebi i jasno je da nije uspio u onome što je htio. Ipak, još ima šansu jer će ostati tehnički premijer ako se ne uspije sastaviti nova vlada.

"Za njega i njegove radikalizirane ministre svejedno je jesu li u tehničkom mandatu. Oni će nastaviti raditi ono što su radili i dosad", rekao je Kovačević.

Raspisivanje novih izbora, što je jedna od mogućnosti o kojima treba razmišljati, bilo bi nepovoljno za oporbu.

Kovačević kaže da ipak nije izvjesno da će Netanyahu uspjeti sastaviti vladu. Velik dio građana ne želi ga na čelu države, a mnogo se raspravlja i o njegovoj odgovornosti za napad 7. listopada.

"Svi koji su glasali protiv njega ukazivali su na to da je izbjegavao osnivanje povjerenstva koje bi utvrdilo što se točno dogodilo", pojasnio je.

Ako netko od oporbenih kandidata prijeđe u Likudov tabor, to bi za njega moglo biti vrlo nezgodno i izazvati velike rasprave u društvu.

"Nema mnogo prostora za promjene politike prema Palestini. Nema spremnosti na prihvaćanje koncepcije dviju država, a i jedni i drugi njeguju koncepciju o neprestanoj ugroženosti Izraela. Ključna tema predizborne kampanje nisu bili zločini izraelske vojske, nego sigurnosni propusti koji su doveli do Hamasova napada na Izrael", objasnio je Kovačević.

Dodao je da bi se možda mogla očekivati promjena u odnosu prema Iranu.

"To ne ide onako kako su Mossad i Netanyahu uvjerili Trumpa da će ići", zaključio je.

Kovačević smatra da bi, ako Netanyahu više ne bude na vlasti, nova izraelska vlada možda mogla odustati od pritiska na SAD, što bi moglo rezultirati normalizacijom prometa kroz Hormuški tjesnac.

Prema njegovim riječima, Netanyahuu je svejedno što se događa u svijetu jer mu je najvažnije ostati na vlasti i izbjeći kazneni progon.

"Njegov pokušaj da zakonskim promjenama osigura nemogućnost vlastitog kaznenog progona izazvao je bijes građana. Građani su bijesni jer im je na čelu vlade dokazano korumpirana osoba", rekao je Kovačević.

Izbori u Srbiji

"Jasno je tko je izgubio, ali nije jasno tko je pobijedio", kaže Kovačević govoreći o izborima u Srbiji.

Prema njegovim riječima, iako je Aleksandar Vučić doživio izborni poraz, ostaje otvoreno pitanje koliko će se vlast u Srbiji doista promijeniti. Podsjeća da su u svim službama i dalje ljudi od Vučićeva povjerenja te ističe da tek treba vidjeti tko će biti mandatar za sastav nove vlade i tko će preuzeti pojedine dužnosti.

No, osim pitanja tko će preuzeti ključne državne funkcije, Kovačević upozorava i na to da izborna pobjeda Vučićevih protivnika ne mora nužno značiti promjenu dosadašnje politike Srbije, osobito kada je riječ o odnosima sa susjednim državama. Upravo ga je zato, kaže, razočarao vanjskopolitički program pobjednika izbora.

"To je mogla potpisati i Vučićeva vlada. Oni se na susjedstvo referiraju kao na države u kojima žive etnički Srbi. Kad govore o BiH, spominju razvijanje odnosa s Republikom Srpskom. Njihova se pozicija ni za milimetar ne razlikuje od Vučićeve. Ne govore ništa o odnosu Republike Srbije prema BiH. Kad govore o Crnoj Gori, spominju samo pitanja dvojnog državljanstva i statusa etničkih Srba", rekao je Kovačević.

Smatra da bi stvarni zaokret u vanjskoj politici Srbije morao uključivati jasno odustajanje od dosadašnjih koncepcija odnosa prema susjedstvu i nedvosmisleno poštovanje suvereniteta drugih država.

"Meni se čini da bi prava vanjskopolitička koncepcija polazila od eksplicitnog odustajanja od koncepta 'srpskog sveta', koji skriva mogućnost nasilne promjene granica kada se za to ukaže prilika. Trebalo je naglasiti priznanje suvereniteta Crne Gore, BiH i Hrvatske", zaključio je Kovačević.