Nova nuklearna era. Izvješće: Vjerojatnost upotrebe oružja masovnog uništenja raste, ovo su glavni akteri

Sve događaje oko sukoba Irana i Izraela pratimo OVDJE.

To je glavni zaključak godišnjeg izvješća Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), objavljenog u ponedjeljak.

Radi se o sažetku najnovijih SIPRI-jevih istraživanja o sukobima, prijenosima oružja i vojnim izdacima, s posebnim naglaskom na ono što SIPRI vidi kao novu utrku u nuklearnom naoružanju među devet nuklearnih država. To su SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael.

SAD postupno uklanjaju 1000 bojevih glava, no stižu nove

Iako se ukupan broj nuklearnih bojevih glava u svijetu smanjuje, jer SAD i Rusija postupno uklanjaju oko 1000 povučenih glava, nove istovremeno ulaze u zalihe.

Ako se ne postignu novi sporazumi o ograničavanju zaliha, uskoro bi broj novih mogao premašiti broj uklonjenih, navodi SIPRI.

Također se ističe da se razvijaju sve snažniji, precizniji i brži sustavi isporuke, čime ulazimo u novu nuklearnu eru.

Prijelomna točka

“Nalazimo se na prijelomnoj točki, a taj proces traje još od vremena neposredno prije pandemije,” rekao je direktor SIPRI-ja Dan Smith za Al Jazeeru.

“Ne radi se o sitnim poboljšanjima – svi sudionici ulažu u modernizaciju, uključujući novu nuklearnu silu Sjevernu Koreju te relativno nove Pakistan i Indiju, koji su postali nuklearni 1990-ih.”

Kako nuklearne sile moderniziraju arsenale?

Kina gradi 350 novih silosa za lansiranje u pustinjama i planinama na sjeveru zemlje. Samo u prošloj godini dodala je 100 novih bojevih glava, ukupno ih sada ima oko 600. Iako Kina službeno provodi politiku "bez prvog udara", mogla bi razvijati sposobnost lansiranja kao odgovor na upozorenje – tj. automatski uzvratni napad.

Kina i Indija navodno sada postavljaju bojeve glave na projektile i u mirnodopsko vrijeme, što predstavlja promjenu dotadašnje politike držanja glava i projektila odvojenima.

- Indija razvija projektile većeg dometa, čime proširuje fokus sa Pakistana i na Kinu.

- Sjeverna Koreja vjerojatno je proizvela dovoljno fisijskog materijala za još 40 bombi, uz 50 koje već posjeduje, te najavljuje lansiranje taktičkog nuklearnog oružja.

- Pakistan povećava zalihe fisijskog materijala i prema SIPRI-ju, njegov će arsenal “nastaviti rasti u sljedećem desetljeću”.

- Ujedinjeno Kraljevstvo povećava broj bojevih glava sa 225 na 260 i gradi novu klasu podmornica Dreadnought sposobnih za nošenje nuklearnog oružja.

Francuska razvija treću generaciju nuklearnih podmornica i krstareću raketu lansiranu iz zraka.

Izrael može lansirati nuklearne projektile iz torpednih cijevi postojećih podmornica, a vjeruje se da nova podmornica Drakon ima i sustav za vertikalno lansiranje.

9 zemalja - 10 posto svjetskog arsenala

No, ovih devet zemalja zajedno čine samo 10 % svjetskog nuklearnog arsenala.

Preostalih 90 % pripada SAD-u i Rusiji, koji svaki imaju više od 1.700 razmještenih bojevih glava te ukupno 4.521 u skladištu.

Modernizacija i promjene nuklearne doktrine

SAD modernizira svoje projektile, podmornice i bombardere te je prošle godine preuzeo 200 “moderniziranih” nuklearnih glava – najviše u jednoj godini od kraja Hladnog rata.

Rusija također modernizira zračne i pomorske sustave isporuke, a možda je premjestila nuklearno oružje u Bjelorusiju. Prošle godine promijenila je svoju nuklearnu doktrinu.

Sniženi kriteriji za posezanjem za oružjem masovnog uništenja

Prije se nuklearno oružje moglo koristiti samo ako bi opstanak države bio ugrožen. Sada se može koristiti i:

- ako postoji “kritična prijetnja” suverenitetu ili teritorijalnom integritetu Rusije, ili

- ako dođe do “masovnog zračnog ili svemirskog napada” na teritorij – uključujući dronove, koje Ukrajina često lansira na desetke.

“Nova doktrina mogla bi značiti da je Rusija snizila prag za uporabu nuklearnog oružja,” piše SIPRI.

Loša učinkovitost konvencionalnog ruskog oružja u Ukrajini dodatno bi mogla povećati oslonac na nuklearni arsenal u ruskoj sigurnosnoj strategiji.

Jačanje konvencionalnih sukoba: Veće bombe u nestabilnijem svijetu

Sve se to događa u kontekstu jačanja konvencionalnih sukoba diljem svijeta.

Prema SIPRI-ju, broj poginulih u sukobima porastao je sa 188.000 u 2023. na 239.000 u 2024., a najviše zbog:

- rata Izraela u Gazi,

- rata u Ukrajini,

- građanskih ratova u Mjanmaru i Sudanu,

- i lokalnih sukoba u Etiopiji.

Porast vojne potrošnje

Svjetska vojna potrošnja porasla je za 37 % u posljednjem desetljeću, a samo prošle godine za 9,4 %, dosegnuvši 2,7 bilijuna dolara.

“Veća preciznost, doseg, snaga i otpornost nuklearnog oružja, zajedno s jačanjem konvencionalnih sukoba, potiču inicijative za jačanje nuklearnog naoružanja,” rekla je Minna Alander iz CEPA-e.

"Nordijska bomba" u Švedskoj i Danskoj

U Švedskoj i Danskoj se, primjerice, javno raspravlja o “nordijskoj bombi”, a bivši danski ministar vanjskih poslova rekao je da bi nuklearna obrana u sklopu nordijskog saveza bila “strateška nužnost”.

“To je vrlo indikativno, jer Danska i Norveška su ograničavale prisutnost NATO nuklearnog oružja, a Finska i Švedska dugo su bile protiv proliferacije,” dodaje Alander.

Finska i Švedska su prošle godine potpisale bilateralne vojne sporazume sa SAD-om koji omogućuju razmještanje američkih trupa i oružja, uključujući nuklearno, na njihovom teritoriju. Poljska je također izrazila spremnost na dijeljenje američkog nuklearnog oružja.

Sumnje u američku zaštitu i francuska autonomija

“Sigurnosno jamstvo SAD-a je oslabljeno,” rekao je Dan Smith, dijelom zbog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je uvjetovao obranu NATO saveznika visinom njihovih vojnih izdataka, odnosno porastom na pet posto ukupnog BDP-a.

“Od trenutka kada uvedete jedan uvjet, svi drugi postaju mogući – a tada odvraćanje gubi vjerodostojnost.”

Britanski i francuski neovisni nuklearni arsenali stvoreni su upravo zbog sumnje da bi američki predsjednik “žrtvovao New York ili Akron, Ohio, za Berlin”. Danas takvo nepovjerenje, kaže Smith, dodatno potvrđuje francusku odluku o nuklearnoj autonomiji.