"Rusija je 2023. bila spremna na povlačenje, Zelenski odbio prijedlog"

Financial Times objavio je reportažu u kojoj iznosi detalje o dosad slabo poznatoj inicijativi za mirovne pregovore između Ruske Federacije s jedne i Ukrajine te Sjedinjenih Država s druge strane.

Riječ je o pregovorima koji su se odvijali u siječnju i veljači 2023., nešto manje od godine dana nakon što je ruska vojska pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, u kojoj je rat između Kijeva i ruske manjine u Donbasu trajao, uz veći ili manji intenzitet sukoba, još od 2014. i američkog državnog udara u kojemu je svrgnut demokratski odabrani ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.

Prema pisanju FT-a, američki pravnik Richard Conn i Eric Green, seniorski direktor za Rusiju pri američkom Vijeći za nacionalnu sigurnost, uz pomoć američkog bankara s kontaktima u Moskvi, Boba Foresmana, i Matthiasa Warniga, bivšeg DDR-ovog špijuna, bliskog suradnika Vladimira Putina, uspijeli su stvoriti komunikacijski kanal s Putinom i dobiti ruske zahtjeve za završetak rata u Ukrajini.

Conn je inicijativu pokrenuo jer je navodno nekoliko tjedana nakon ruske invazije razgovarao sa svojim neimenovanim kontaktom iz Moskve koji ga je upozorio kako Rusija rat u Ukrajini doživljava egzistencijalnom prijetnjom te da je spremna koristiti nuklearno oružje.

"Ovo je za nas egzistencijalna prijetnja", rekao je sugovornik Connu. "Znamo da nas Sjedinjene Američke Države pokušavaju uništiti." Inzistirao je na tome da je Putin spreman upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini kako bi pobijedio u ratu. SAD je toga morao postati svjestan. "Vi nesmotreno srljate u Treći svjetski rat", rekao je.

Početak pregovora: neslužbeni kanal između Moskve i Washingtona

Conn i Foresman sastali su se u hotelu Delamar, smještenom uz obalu u Greenwichu u Connecticutu, kako bi proslavili uspjeh. Uz pivo (Conn, koji ne pije alkohol, ostao je pri pivu od đumbira) počeli su razmatrati načine na koje bi njihov komunikacijski kanal, koji su nazvali „Platforma”, mogao pomoći u pronalaženju načina za okončanje ruske invazije, piše FT.

Conn je razgovarao s psihijatrima kako bi bolje razumio Putinov mentalitet izolacije. Foresman je proučavao zbirku starih ukrajinskih zemljovida koje je nabavio tijekom studija na Harvardu.

Dvojica muškaraca počela su razgovarati gotovo svakodnevno. Foresman bi Connu govorio da se moli za njega. Conn je kroz Foresmanove priče počeo bolje razumijevati Matthiasa Warniga, a posredno i Putina.

Za postizanje mirovnog sporazuma bio im je potreban komunikacijski kanal prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

„Željeli smo pronaći ukrajinskog Matthiasa, ako je takav uopće postojao”, kaže Foresman.

Kontaktirao je svojeg američkog prijatelja Michaela Calveyja. Nekada najveći investitor u privatni kapital u Rusiji, Calvey je upoznao njezinu mračnu stranu kada je uhićen pod kafkijanskim optužbama za prijevaru. Warnig je bio među onima koji su tri godine ranije uvjerili Putina da ga pusti iz zatvora.

Calvey, koji je podržavao Ukrajinu, znao je pravu osobu za taj posao: Aleksandra Rodnjanskog, ukrajinskog filmskog producenta koji je pomogao organizirati mirovne pregovore u Istanbulu.

Rodnjanski je odmah pristao. No proširena skupina uskoro je trebala otkriti koliko će teško biti okončati rat.

Siječanj 2023.: Prijedlog ruskog povlačenja, teritorijalni ustupci i sigurnosna jamstva

Početkom siječnja skupina je otputovala na Gran Canariju, gdje Warnig posjeduje stan, kako bi razgovarala o okvirima mirovnog prijedloga koji bi mogli predstaviti Putinu i Zelenskom.

Warnig je angažirao kapetana da ih svojim brodom odvede na ocean. Radilo se o skromnoj motornoj jahti dugoj oko 11,5 metara, koju je posjedovao zajedno s prijateljem.

„Ovo nije jahta kakvu sam zamišljao”, rekao je iznenađeni Rodnjanski Foresmanu.

Skupina je počela oblikovati svoj mirovni prijedlog.

Rusija bi se povukla iz većeg dijela regija koje je Putin upravo anektirao, a granica bi se utvrdila prema teritoriju koji je Rusija kontrolirala na Krimu i u dijelovima Donbasa prije početka rata.

Ukrajina bi priznala rusku kontrolu nad Krimom i omogućila Rusiji slobodan prolaz kopnenim koridorom prema poluotoku.

Kako bi se osiguralo poštovanje prekida vatre, Ukrajina bi dobila zaštitu država članica NATO-a, dok bi Rusija započela razgovore o zasebnom sporazumu o sigurnosnim jamstvima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Conn je taj prijedlog nazvao „Doktor Strangelove naopako”.

Tijekom stanke Warnig je inzistirao da skupina ode na plivanje. Svi sudionici odjenuli su kupaće kostime i skočili u ocean.

Putinov odgovor: Pristanak na prijedlog granice, protivljenje članstvu Ukrajine u NATO-u

Warnig i Rodnjanski dogovorili su se da će nacrt dokumenta odnijeti u Moskvu i Kijev kako bi dobili mišljenje dvojice predsjednika.

Kada su se ponovno sastali 1. veljače 2023., Warnig je skupini rekao da je Putin prošao dokument redak po redak, zaokružujući dijelove teksta i zapisujući komentare.

Putin se složio s njihovim prijedlogom o crti razgraničenja, rekao je Warnig.

Putin je kazao da ne može dopustiti ulazak Ukrajine u NATO, ali da je otvoren prema njezinu članstvu u Europskoj uniji i drukčijem sigurnosnom aranžmanu, poput onoga o kojem se razgovaralo tijekom pregovora u Istanbulu.

„Ako se možemo dogovoriti o granici i NATO-u, onda možemo razgovarati o svemu ostalom”, rekao je Putin Warnigu.

Ukrajinski odgovor: Zelenski i Jermak odbili teritorijalne ustupke

No ukrajinski uspjesi na bojištu promijenili su računicu.

Rodnjanski je jedva uspio nagovoriti Zelenskog i njegova moćnog predstojnika predsjedničkog ureda Andrija Jermaka da pogledaju dokumente na njegovu telefonu.

Rekli su mu da neće pristati ni na kakve ustupke Putinu kada je riječ o ukrajinskim granicama te da vjeruju kako mogu ostvariti velik dio ostatka plana koji je skupina predložila, a da pritom ne odustanu od teritorija.

Rodnjanski, koji je smatrao da SAD treba izvršiti pritisak na Ukrajinu kako bi prihvatila sporazum, rekao je da se ponašaju kao da će se ruska vojska iznenada raspasti poput Sauronove vojske na kraju Gospodara prstenova.

Ukrajinci su se nasmijali i složili s tom usporedbom.

Ukrajinski predsjednički ured i Jermak nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

5. Veljača 2023.: Propast pregovora i američko odbijanje neslužbenog kanala

Conn i Foresman nadali su se da će uspjeti dogovoriti završetak rata do njegove prve godišnjice, 24. veljače.

Umjesto toga, izgledi za mir raspadali su se pred njihovim očima.

Dana 18. veljače dvojica Amerikanaca sastala su se s Warnigom u restoranu hotela u Zürichu, gdje su se prvi put okupili. Ovoga puta poruka je bila posve drukčija.

Putin je otkrio postojanje njihova komunikacijskog kanala svojem vanjskopolitičkom savjetniku Juriju Ušakovu i još trojici visokih dužnosnika te s njima detaljno razgovarao o mirovnom prijedlogu skupine.

Putin je Ušakovu rekao da provjeri mandat Amerikanaca kada sljedeći put bude razgovarao s Jakeom Sullivanom, američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost.

Prema Putinovim riječima, Sullivan je Ušakovu rekao da Sjedinjene Američke Države nisu odobrile taj komunikacijski kanal i da smatraju kako su postojeći službeni kanali komunikacije dovoljni.

Foresman je užasnuto promatrao razvoj događaja i osjetio potrebu za nikotinskom vrećicom.

„Richarde”, pomislio je. „Morat ćeš mi mnogo toga objasniti!”

Conn je imao poteškoća s definiranjem svojih veza s američkim Vijećem za nacionalnu sigurnost, ali smatrao je da je njihov kanal dokazao svoju vrijednost u smirivanju nuklearne krize.

Obratio se Vijeću za nacionalnu sigurnost i zatražio da Sullivan Kremlju pošalje odgovarajuću poruku.

No kada je Warnig na sljedećem sastanku Putina izvijestio o razvoju događaja, ovaj ga je prekinuo.

Sullivan je ponovno razgovarao s Ušakovom, rekao je Putin, i jasno dao do znanja da SAD ne vidi potrebu za njihovim komunikacijskim kanalom.

Dok je Warnig prepričavao te događaje skupini, doznao je da ga je Ukrajina stavila na svoj popis sankcioniranih osoba, što mu je moglo stvoriti dodatne poteškoće.

Ušakov mu je potom poslao sarkastičnu čestitku zbog nagrade koju mu je Ukrajina dodijelila za njegove mirovne napore.

Bez službene američke potpore koju je Putin tražio, njihov je komunikacijski kanal postupno izgubio zamah.

Ukrajinska protuofenziva, koju su podržavale Sjedinjene Američke Države, kasnije te godine nije uspjela osloboditi znatnije dijelove teritorija.

Putinovi zahtjevi prema Ukrajini u međuvremenu su znatno porasli.

Sudionici smatraju da je propuštena prilika za povoljniji mirovni sporazum

Pitao sam sudionike Platforme gdje je, prema njihovu mišljenju, sve pošlo po zlu.

Njihova sjećanja razlikovala su se i nisu uvijek bila jednoznačna.

„Svi dodirujemo slona”, rekao je jedan bivši visoki američki dužnosnik.

Sudionici Platforme vjeruju da su SAD i Ukrajina propustili moguću priliku za postizanje mira pod znatno povoljnijim uvjetima od onih na koje je Putin danas spreman pristati.

Conn ne želi ostaviti dojam da je bio uvjeren u uspjeh, ali smatra da su SAD i Ukrajina mogli učiniti više kako bi provjerili Putinovu spremnost na prihvatljiv kompromis.

„Vrijedi reći: 'Hajdemo sagledati trenutačnu poziciju na šahovskoj ploči i pronaći neko rješenje koje će rezultirati prijateljskim remijem koji svi možemo prihvatiti.'”

Putin i Ušakov rekli su Warnigu da je Sullivan odbacio potrebu za njihovim komunikacijskim kanalom.

No bivši američki dužnosnici rekli su mi da Ušakov nikada nije spomenuo Warnigov kanal, niti bilo koji drugi sličan kanal, tijekom razdoblja u kojem je bio aktivan.

To bi značilo da je upravo Ušakov, a ne Sullivan, osujetio Warnigove napore u svojevrsnoj borbi za utjecaj unutar Kremlja.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov nije odgovorio na zahtjev za komentar. Nije odgovorio ni Ušakov.

Bivši američki dužnosnici imali su različita mišljenja i o tome koliko su Connova nastojanja bila korisna te kakvu je potporu Bijele kuće zapravo imao.

Rekli su da su Platformu promatrali samo kao jedan od brojnih izvora nejasnih, zbunjujućih i često proturječnih informacija o Putinovim stvarnim namjerama.

[...]

Eric Green poriče da je Connu rekao kako SAD i Rusija u tom razdoblju nisu vodili ozbiljne razgovore.

„Postoji percepcija da nismo imali nikakvu komunikaciju s Rusima, ali to nije točno. Dakle, da je Putin doista bio zainteresiran za nešto ovakvo, njegovi su nam ljudi to mogli prenijeti na mnogo različitih načina”, kaže.

„Čini se da bi to bio doista naopak pristup kada biste bili Putin i stvarno bili zainteresirani za sporazum – da to pokušavate postići preko bivšeg istočnonjemačkog špijuna koji razgovara s odvjetnikom iz New Yorka.”

Warnig tvrdi da je Putin bio spreman na dogovor

Bivši visoki američki dužnosnici s kojima sam razgovarao zaključili su da je Putin bio odlučan potpuno pobijediti u ratu i da nije imao ozbiljnu namjeru postići mir.

Warnig je, međutim, tvrdio da je Putin uvijek bio otvoren prema razumnom sporazumu.

„Pristao je u Istanbulu, pristao je u Richardovu projektu i pristao je na Aljasci na prijedlog Amerikanaca.”

Dodao je:

„Imao sam osjećaj da je moj prijatelj to shvatio vrlo ozbiljno jer sam odmah dobio sastanke i pristup.”