Oglas

Vjeruju li Zelenskom?

Tko bi pobijedio kada bi se sada održali izbori u Ukrajini?

author
N1 Hrvatska
11. pro. 2025. 21:41
Ukraine's President Volodymyr Zelensky speaks with journalists as he arrives to attend the 7th European Political Community (EPC) Summit at the Bella Center in Copenhagen on October 2, 2025. (Photo by Thomas Traasdahl / Ritzau Scanpix / AFP) / Denmark OUT
Thomas Traasdahl / Ritzau Scanpix / AFP

Američki predsjednik Donald Trump smatra da bi Ukrajina trebala održati izbore, rekavši da Kijev “koristi rat kako bi spriječio održavanje izbora”. Ako bi se danas glasovalo, tko bi pobijedio?

Oglas

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman održati predsjedničke izbore u roku od 90 dana ako zapadni partneri pomognu osigurati sigurnost glasovanja.

Trump je rekao kako smatra da je sada “važan trenutak” da Ukrajina održi izbore, optužujući Kijev da namjerno odgađa glasovanje.

“Ukrajina koristi rat kako ne bi održala izbore”, rekao je Trump u intervjuu za Politico.

Zelenski je brzo odgovorio: “Osobno imam volju i spremnost za to.”

Prema postojećim zakonima, glasovanje se zakonski ne može održati tijekom vojne uprave uvedene zbog ruske invazije velikih razmjera, koja traje gotovo četiri godine.

Sada je ukrajinski predsjednik pozvao zastupnike da izrade zakonodavne prijedloge koji bi omogućili izmjene tog pravila.

Dok ukrajinski zastupnici rade na pravnom rješenju, Zelenski je zamolio zapadne partnere, uključujući SAD, da pomognu osigurati sigurnost izbora.

“Sad molim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD pomogne. Zajedno s našim europskim partnerima možemo osigurati potrebnu sigurnost za održavanje izbora. Ako se to dogodi, Ukrajina će biti spremna održati izbore u sljedećih 60 do 90 dana,” izjavio je Zelenski.

Vjeruju li Ukrajinci Zelenskom?

Godine 2019. Zelenski je ostvario uvjerljivu pobjedu s više od 73% glasova u drugom krugu, naspram 24% koliko je osvojio bivši predsjednik Petro Porošenko.

Ubrzo nakon toga Ukrajina je održala prijevremene parlamentarne izbore, a Zelenskijeva stranka Sluga naroda osvojila je apsolutnu većinu mjesta u Verhovnoj Radi.

Oko 80% Ukrajinaca vjerovalo je Zelenskom 2019. godine, što se odrazilo i u snažnom rezultatu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima te godine.

Taj je postotak pao na 37% početkom veljače 2022., da bi se zatim vratio na rekordnih 90% kada je Rusija započela svoju invaziju velikih razmjera na Ukrajinu.

Gotovo četiri godine kasnije, istraživanje koje je ove jeseni proveo Međunarodni institut sociologije iz Kijeva (KIIS) pokazalo je da 60% Ukrajinaca i dalje podržava Zelenskog, piše Euronews.

Tko bi se kandidirao i tko bi pobijedio?

Prema drugoj anketi, koju je u utorak objavio Info Sapiens, 20,3% Ukrajinaca glasovalo bi za Zelenskog na sljedećim predsjedničkim izborima.

Iako je to golem pad u odnosu na 73% glasova iz 2019., Zelenski prema ovoj anketi i dalje ostaje najpopularniji kandidat te bi pobijedio na sljedećim predsjedničkim izborima.

Drugi najpopularniji izbor i jedini koji se približava njegovoj razini podrške jest bivši vrhovni zapovjednik oružanih snaga, general Valerij Zalužni.

Sada ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, general Zalužni stekao je izvanrednu reputaciju nakon što je Rusija pokrenula rat velikih razmjera protiv Ukrajine.

General Zalužni bio je zadužen za obranu Ukrajine, uključujući bitku za Kijev početkom 2022. te kasnije protuofenzive sve do svibnja 2024.

Prema najnovijoj anketi Info Sapiensa, Zalužni je odmah iza Zelenskog s oko 19% podrške.

No ukrajinski najviši vojni zapovjednik kaže da se zasad ne planira kandidirati. Usred učestalih glasina i nagađanja, Zalužni je početkom listopada istaknuo da nema namjeru osnivati političku stranku niti podržava održavanje izbora dok rat traje.

"Ne stvaram nikakav stožer niti političke stranke i nisam povezan ni s jednom političkom opcijom“, objasnio je.

Treća osoba na popisu potencijalnih predsjedničkih kandidata je čelnik ukrajinske vojno-obavještajne službe HUR, Kirilo Budanov, iako s nešto više od 5% podrške.

Ukrajinski šef obavještajne službe nikada nije iskazao političke ambicije i široko se smatra nezamjenjivim na sadašnjoj dužnosti, s obzirom na dosad nezabilježene operacije HUR-a u Ukrajini i inozemstvu.

Popularnost vojnih figura poput Zalužnog i Budanova može se tumačiti kao znak važnosti koju ukrajinski birači pridaju obrani zemlje i budućoj vojnoj strategiji usred ruskog rata protiv Ukrajine.

PROČITAJ VIŠE

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama