Upozorenje iz Europe: Rusi žele preoblikovati budućnost kontinenta po svojim uvjetima

Ukrajina je inzistirala na sudjelovanju europskih predstavnika u mirovnim pregovorima u Abu Dhabiju, no Kijev možda nije očekivao da će njegovi napori preusmjeriti diplomatsku pozornost na drugo pitanje: tko bi trebao predstavljati Europu za pregovaračkim stolom?

Kako se diplomatski proces odvijao tijekom ovog tjedna, američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner otputovali su iz Abu Dhabija u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a potom su se uputili u Dublin na sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Pregovori u Abu Dhabiju rezultirali su načelnim dogovorom o velikoj razmjeni zarobljenika, ali nije postignut napredak u pogledu prekida vatre ili rješavanja teritorijalnih pitanja. Umjesto toga, diplomatska pozornost sve se više usmjeravala na sudjelovanje Europe u budućim pregovorima i sigurnosni poredak kontinenta.

Govoreći za Euronews nakon sastanka s američkim izaslanicima u četvrtak navečer, Zelenski je upozorio da se o budućem europskom sigurnosnom poretku ne bi trebalo raspravljati prije završetka ruskog rata u Ukrajini i osiguravanja sigurnosnih jamstava za Kijev.

"Mnogo toga ovisi o tome kada će i kako završiti rat u Ukrajini, a to će utjecati na sve daljnje korake", rekao je Zelenski.

"Svi ti koraci uslijedit će nakon završetka rata i nakon što Ukrajina dobije sigurnosna jamstva", dodao je.

Zelenski je istaknuo da je Ukrajina već sastavni dio europskog sigurnosnog poretka te da će njezino moguće članstvo u NATO-u odrediti kako bi budući sigurnosni odnosi na kontinentu mogli izgledati.

"Mentalna zamka"

"Mi smo dio Europe i već smo dio sigurnosnog poretka. Dakle, ako budemo u NATO-u, a to sam rekao Jaredu i Steveu, onda je to jedan oblik sigurnosnog poretka", rekao je.

Obraćajući se novinarima u Dublinu u petak, estonski premijer Kristen Michal upozorio je da bi rasprave o budućem europskom sigurnosnom poretku mogle odvratiti pozornost od neposrednog prioriteta, odnosno završetka ruskog rata u Ukrajini.

"Razgovarati o europskom sigurnosnom poretku prije postizanja mira mentalna je zamka. Upravo to Putin radi. Navodi nas da međusobno razgovaramo o vlastitim pitanjima, a ne o onome što je doista važno. A to je mir", rekao je Michal.

Pozvao je na nastavak europske potpore Ukrajini i jačanje pritiska na Rusiju, osobito u trenutku kada Moskva intenzivira napade na ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu uoči zime.

"Europski plan već je neko vrijeme prilično jednostavan: pomoći Ukrajini da potisne Rusiju", rekao je.

Rasprava je također izazvala zabrinutost da bi Moskva pregovore o europskom sigurnosnom poretku mogla iskoristiti za ponovno isticanje svojih dugogodišnjih zahtjeva povezanih s Ukrajinom i jačanje vlastitog položaja uoči sastanaka na visokoj razini koji bi se sljedećeg tjedna trebali održati u Kini.

Govoreći novinarima u Moskvi nakon Putinova sastanka s američkim izaslanicima, savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da Rusija očekuje da će Witkoff i Kushner prenijeti poruke ruskog predsjednika Zelenskom.

"Nadamo se da će poruke iz Moskve biti prenesene u cijelosti i sa svim pojedinostima. Ostajemo u kontaktu sa Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom te ćemo razgovarati o trenutačnom stanju prije sastanka Vladimira Putina i Donalda Trumpa u Kini", rekao je Ušakov.

Od teritorijalnih ustupaka do nove Jalte

Moskva zagovara trilateralni sastanak Putina, Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Kini, uoči summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC) u Shenzhenu 18. i 19. studenoga, iako detalji sastanka još nisu potvrđeni.

Govoreći za rusku državnu televiziju nakon pregovora u Abu Dhabiju, glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski spomenuo je mogućnost novog sporazuma velikih sila, povukavši usporedbu s konferencijama u Jalti i Potsdamu tijekom Drugog svjetskog rata, na kojima su pobjedničke sile pregovarale o budućnosti Europe.

"Zadaća je sada stvoriti sveobuhvatan sigurnosni sustav u Europi koji bi postao nova, moderna Jalta i Potsdam", rekao je Medinski.

Ustvrdio je da bi "pravedan sigurnosni sustav", proizašao iz pregovora, mogao jamčiti mir u Europi "desetljećima, pa čak i stoljećima", pod uvjetom da ispuni ruske zahtjeve.

O čemu se zapravo trebalo pregovarati?

Uoči pregovora u Abu Dhabiju, održanih uz američko posredovanje ranije ovog tjedna, očekivalo se da će u središtu razgovora o završetku ruskog rata biti teritorijalni sporovi i poslijeratna sigurnosna jamstva za Kijev.

Visoki američki dužnosnik sugerirao je da su Ukrajina i Rusija u privatnim razgovorima pokazale "određenu fleksibilnost" u pogledu spornih teritorija, što je potaknulo oprezni optimizam da bi se mogao postići napredak u jednom od najosjetljivijih pitanja pregovora.

Trump je čak sugerirao da bi Ukrajina iz rata mogla izaći s "nešto drukčijim oblikom", ne precizirajući kakve teritorijalne promjene ima na umu.

Prije pregovora Zelenski je najavio da će Kijev predložiti korake za smanjenje intenziteta sukoba i pokušati postići dogovor o organizaciji trilateralnog sastanka čelnika Ukrajine, Rusije i SAD-a.

"Na sastancima u Abu Dhabiju naš će tim predložiti korake za smirivanje sukoba, a mora postojati i razumijevanje o tome kako organizirati trilateralni sastanak na razini čelnika kako bismo ovaj rat završili pravedno i stvarno", napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Međutim, izjave Medinskog nakon pregovora upućuju na to da rusko stajalište o završetku rata ostaje nepromijenjeno.

Odbacio je mogućnost teritorijalnih razmjena koje bi uključivale područja uz granicu pod ruskom kontrolom te inzistirao na tome da će Moskva biti zadovoljna tek kada ostvari pobjedu i osigura mirovni sporazum prema vlastitim uvjetima.

"Tek kada pobijedimo i potpišemo mirovni sporazum prema našim uvjetima", rekao je odgovarajući na pitanje je li ruska strana zadovoljna ishodom pregovora.

Medinski je također odbacio mogućnost da Rusija prepusti kontrolu nad teritorijima koje je okupirala u Ukrajini.

Rusija nastavlja bombardirati Ukrajinu

"Gdje je podignuta ruska zastava, ona se ne smije spustiti", rekao je.

Inzistirao je na tome da će svaki pedalj teritorija koji Moskva smatra ruskim biti vraćen Rusiji "na ovaj ili onaj način".

U međuvremenu, dok diplomati raspravljaju o budućem europskom sigurnosnom poretku, Rusija nastavlja bombardirati Ukrajinu.

Ruske snage tijekom noći lansirale su 117 bespilotnih letjelica, uključujući 63 drona na mlazni pogon, priopćile su ukrajinske zračne snage. Prema podacima lokalnih vlasti, u ruskim napadima diljem zemlje poginulo je devet osoba, a 61 je ozlijeđena.

U Kijevu su ostaci ruskog drona izazvali požar u bolnici u četvrti Ševčenkivski, pri čemu je djelomično uništen drugi kat zgrade.