Dizel više raste nego što pada, a s njim i sve ostalo. Analitičar: "Zaboravimo kratke rukave u stanovima ove zime"

No već mjesecima u fokusu javnosti je cijena dizelskih goriva jer se ona prelijeva i na druge cijene budući da se to gorivo koristi u transportu i utječe na ukupne troškove.

Uzimajući u obzir skok cijene dizela na svjetskim tržištima potaknut ratom na Bliskom istoku započetom potkraj veljače, cijena tog goriva neminovno je rasla i u Hrvatskoj. Od siječnja naovamo dizel je poskupio čak za pola eura. U siječnju mu je cijena iznosila 1,38 eura da bi u rujnu dosegla rekordnu razinu od 1,91 eura, a sada neznatno pala na 1,86 eura.

"Inflacija počinje na crpkama, a završava u trgovinama"

Da je domaće gospodarstvo izrazito osjetljivo na cijenu dizela jer se velik dio roba prevozi cestom, a usto je dizel važan trošak i poljoprivrede, građevinarstva, logistike i turizma, ističe ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković.

"Poskupljenje goriva ne ostaje na benzinskoj postaji, nego se preko prijevoza, proizvodnje, hlađenja i distribucije postupno prelijeva na cijene hrane i brojnih usluga. Time energetska inflacija izrazito utječe na maloprodajnu inflaciju. Inflacija počinje na benzinskim crpkama, a završava na trgovačkim policama", kaže Vušković.

I stegnuti remen i dugi rukavi

Naglašava, međutim, kako prijenos povećanih troškova nije trenutačan ni jednak kod svih proizvoda jer dio poduzetnika određeno vrijeme apsorbira trošak kroz nižu maržu.

"Međutim, ako više cijene goriva potraju tijekom jeseni i zime, njihov će se učinak sve snažnije osjećati u kućnim proračunima. Najviše će biti pogođena kućanstva s nižim primanjima, podstanari, umirovljenici i obitelji koje velik dio prihoda već troše na hranu, režije i prijevoz. Ovu sezonu možemo zaboraviti kratke rukave u stanovima", ističe Vušković aludirajući na nužnost veće štedljivosti.

Ne samo stezanjem remena, nego i odijevanjem dugih rukava i racionalnijom potrošnjom energenata u sezoni grijanja.

Veliki rizik daljnjeg poskupljenja nafte i plina

Na pitanje hoće li inflacija, koja je koncem kolovoza bila 4,1 posto, ostati u "prihvatljivim" okvirima, Vušković odgovara kako bi trebala ostati pod kontrolom premda sadašnju stopu ne smatra potpuno prihvatljivom.

"Osobito zato što je (inflacija) još uvijek osjetno viša od srednjoročnog cilja od dva posto. Očekivani scenarij jest njezino postupno usporavanje, ali taj put neće biti pravocrtan. Najveći su rizici daljnji rast cijena nafte i plina, geopolitički poremećaji te poskupljenje hrane zbog vremenskih nepogoda i skupljeg prijevoza. Ako se energetski šok ne produbi, inflacija bi se tijekom 2027. trebala postupno smanjivati", predviđa naš sugovornik.

"Građani još nisu spremni smanjiti potrošnju"

Ipak, čini se da plaće još uvijek uspijevaju držati korak s inflacijom jer je potrošnja i dalje visoka. Srpanj je bio 40. mjesec u nizu s rastom potrošnje u maloprodaji.

"Na razini prosjeka, plaće trenutačno rastu brže od inflacije. Prosječna neto plaća u srpnju bila je nominalno 7,2 posto, a realno 3,2 posto viša nego godinu ranije. To znači da prosječna kupovna moć raste, ali prosjek skriva velike razlike. Medijalna plaćaosjetno je niža od prosječne, dok građani s manjim primanjima veći dio dohotka troše upravo na kategorije koje najviše poskupljuju", kaže Vušković.

Osim toga, dodaje, rast realne maloprodaje 40 mjeseci zaredom ne pokazuje samo snagu tržišta rada, rast plaća i visoku zaposlenost, nego i činjenicu da građani još uvijek nisu spremni znatnije smanjiti potrošnju.

"Rast potrošnje ne znači da građani ne osjećaju inflaciju"

A tu potrošnju, napominje, dodatno podupiru turizam, mirovine, socijalni transferi i korištenje ranije akumulirane štednje.

"To je dobro za gospodarski rast, ali istodobno održava potražnju visokom i olakšava prijenos povećanih troškova na krajnje cijene. Rast potrošnje stoga nije dokaz da građani ne osjećaju inflaciju, nego da je zasad uspijevaju financirati rastom prihoda, štednjom ili zaduživanjem."

Najveći problem nastao bi, zaključuje Vušković, kada bi cijene energije nastavile rasti, a rast plaća i zaposlenosti istodobno počeo usporavati.

"Stoga je važno završiti poslovnu godinu bez većih vanjskih šokova", ustvrdio je na kraju.