Evo što na izmaku sezone strani mediji pišu o cijenama na Jadranu. Čak se i Austrijanci žale da im je skupo

Istim smo povodom iščitavali članke tamošnjih medija o turističkoj sezoni u Hrvatskoj sredinom srpnja i krajem svibnja. Stoga je zanimljivo vidjeti što sada, kada je vrhunac turističke sezone minuo, pišu tamošnji mediji.

Češki Newstream u reportaži svoje novinarke Petre Nehasilove naslovljenoj "Pivo za dvjesto, a zidovi za tisuću. Hrvatska testira granice turista" bavi se cijenama omiljenog pića Čeha - pivom, ali i nekih drugih roba i usluga.

"Na Murteru u srednjoj Dalmaciji, češki Pilsner u trgovini košta 47 kruna (1,95 eura), krigla u obližnjem baru gotovo 100 (4,15 eura), a u Dubrovniku preko 200 (8,30 eura)."

"To nije Hvar ili Dubrovnik..."

Za limenku piva od pola litre po cijeni od 1,95 eura u trgovini, novinarka je napisala kako je "češki turisti neće oklijevati platiti". No, oklijevat će kad sjedne u neki od obližnjih kafića gdje, kako piše, dva decilitra točenog piva košta dva eura, a pola litre "običnog" četiri eura dok kvalitentija pšenična ili craft piva koštaju i po šest i pol eura za pola litre.

U istom članku novinarka piše kako ni pizza za 300 kruna, odnosno 13 eura, više nije iznimka.

"Najjeftinija margherita košta 10,50 eura, a capricciosa 12 eura. Ostale pizze obično prelaze tu granicu. Tjestenina košta slično: bolonjez 13,50 eura, carbonara 14 eura, a tjestenina s kozicama 16,50 eura, odnosno gotovo 400 kruna. Za ribu i morske plodove račun je još veći. Orada ili brancin s roštilja koštaju 19 eura. Lignje s roštilja koštaju 20,50 eura, odnosno gotovo 500 kruna", piše češka novinarka donekle se čudeći jer "Murter nije destinacija kao Hvar ili Dubrovnik" te konstatirajući kako tamošnje cijene "iznenađuju češke turiste više od onih u Dubrovniku."

"Euro možda nije jedini razlog porasta cijena. Hrvatska poduzeća suočavaju se s većim troškovima za zaposlenike, energiju, poreze i poslovanje. Međutim, usvajanje zajedničke valute učinilo je cijene transparentnima i lakšima za izravnu usporedbu s Italijom, Grčkom ili drugim zemljama eurozone", piše dalje novinarka.

A na koncu svoje reportaže navodi kako ima i nečega što cijenama može ugodno ugodno iznenaditi češkog turista.

"To su benzin i cigarete koji koštaju znatno manje nego u Češkoj."

Da hrvatski Jadran nije više cjenovno povoljan ni svim turistima iz inače bogate Austrije, ističe se u prošlotjednom članku tjednika Heute pod naslovom "Pivo i ćevapčići – toliko je ove godine skupo ljetovanje u Hrvatskoj".

Austrijanci kažu da su "oderani"

"Oni koji provode ljetni odmor u Hrvatskoj često ovih dana preispituju plaćene račune. Nekada pristupačan raj za odmor na Jadranu doživio je značajnu promjenu cijena", piše Heute.

U tekstu se autor poziva na analizu njemačkog putničkog bloga Worldonabudget u kojoj su uspoređene cijene smještaja, restorana, slastičarnica i supermarketa, a anketirano je 1448 turista. Njih 67 posto smatra da su cijene u Hrvatskoj previsoke, 31 posto ih smatra razumnima dok ih samo dva posto smatra da je Hrvatska jeftina. No u tekstu se ipak ističe kako je riječ o prevelikom povećanju cijena u usporedbi s prošlom godinom.

Prema cijenama prikupljenima u 59 restorana na Jadranu, Heute piše kako pola litre točenog piva u prosjeku košta 4,66 eura, gazirani sokovi 3,65 eura, cappuccino 2,60 eura, a ćevapi u prosjeku 14,14 eura. Pivo je prema tim izračunima skuplje za 13,4 posto nego lani, ćevapčići za 8,1 posto, a riba 10,6 posto.

"Dubrovnik se posebno ističe po visokim cijenama pića no najviše cijene hrane zabilježene su u Baškoj na Krku. Općenito govoreći, Istra je prošla bolje od Dalmacije po pitanju cijena u restoranima", piše ovaj austrijski tjednik.

Prema istoj analizi, prosječna cijena smještaja ovoga ljeta je 97,52 eura po noćenju, dok je lani bila 105,60 eura, što je smanjenje od 7,65 posto. Turist, piše tamo, na hrvatskom Jadranu u prosjeku potroši 80 do 90 eura dnevno.

U anketi koju je sam Heute otvorio u svome tekstu, najviše ispitanika, njih 38 posto, reklo je da se na odmoru u Hrvatskoj osjećaju "oderanima".

Izgubila imidž povoljnih cijena

Austrijski Kronen Zeitung u nedavnom je tekstu također imao anketu s ptanjem "Možete li si još uvijek priuštiti odmor u Hrvatskoj?" na koje je 44 posto ispitanika odgovorilo potvrdno, a 56 posto niječno.

"Hrvatska više nije prvi izbor za mnoge turiste", naslov je tog članka u kojemu među ostalim piše kako je odmor u Hrvatskoj i dalje popularan među Austrijancima, ali da Turska, Grčka, Egipat i Bugarska sve više privlače znatno jeftinijim all-inclusive ponudama.

"Hrvatska je dugi niz godina bila jedno od najpopularnijih odredišta za odmor u Europi – uključujući i nas Austrijance. No, ta jadranska zemlja odavno je izgubila imidž "povoljnih cijena". Mnogi putnici stoga traže isplativije destinacije na Mediteranu – i pronalaze ih."

U tekstu se navodi kako odmor u Turskoj ili Grčkoj u istom trajanju nerijetko biva nekoliko stotina eura jeftiniji nego u Hrvatskoj.

"Čekić skupoće snažno udara i na svakodnevne prehrambene artikle. Bilo da se radi o lignjama na plaži, sladoledu u starom gradu ili hotelskoj sobi - operativni troškovi i troškovi hrane dodatno povećavaju cijene", piše taj austrijski dnevnik.

"Hrvatska se primjetno promijenila"

Prije desetak dana njemački Frankfurter Rundschau objavio je članak novinarke Janine Karasch pod naslovom "Ne dajte se prevariti".

"Svatko tko ovog ljeta putuje na hrvatsku obalu platit će više nego prije nekoliko godina – i to nije pretjerivanje. Skupe parkirne naknade, računi u restoranima, apartmani za odmor... Hrvatska se primjetno promijenila kao destinacija za odmor. Mnogi redoviti posjetitelji uspoređuju trenutne cijene s onim čega se sjećaju iz prethodnih godina i donose otrežnjujući zaključak. Riječ "prevara" široko kruži društvenim mrežama", piše u uvodu članka.

No potom novinarka ističe kako ne dijele svi takvo mišljenje te citira jednog Nijemaca koji je prije tri i pol godine preselio u Dalmaciju.

"Svatko tko plati pet ili deset eura za parkirno mjesto u centru grada jednostavno je odabrao tu opciju. Ja neću tamo parkirati; izbjegavat ću ta područja", kazao je taj Nijemac uz opasku kako su proizvodi čije su cijene "eksplodirale" u Hrvatskoj poskupjeli i drugdje u Europi.

"Hrvatska je sada članica EU-a, NATO-a i Schengena te ulaže velika sredstva u infrastrukturu i digitalizaciju pa je prilagodba cijena europskim razinama sasvim normalna", kaže.

"Cjenovni šok za mađarske turiste"

Mađarski portal Origo piše pak nedavno kako su mađarske obitelji ove godine morale izdvojiti znatno više novca za ljetovanje u Hrvatskoj nego prijašnjih godina.

"Od svoje integracije u Europsku uniju, Hrvatska postupno i neumoljivo sustiže europske razine cijena. To ekonomsko sustizanje sada je sazrelo: hrvatska obala konačno je izgubila svoj povoljni budžetski karakter i postala je jedna od najskupljih destinacija. Dok zapadni putnici smatraju ovu razinu potpuno normalnom, ova turistička sezona predstavlja ozbiljan cjenovni šok za mađarske turiste. Pa ako i dalje želite provesti odmor na prekrasnoj hrvatskoj obali, vrijedi unaprijed isplanirati svoj proračun kako biste izbjegli neugodna iznenađenja", piše Origo.

Za primjer navode neke od cijena koje su iznenadile mađarske turiste ovoga ljeta u Rovinju: 40 eura za običnu ležaljka bez madraca te dodatnih 20 eura za suncobran, porcija ćevapčića ili tjestenine od 12 do 18 eura, riblji specijaliteti od 25 eura naviše, kuglica sladoleda na plaži između 2,5 i 3,5 eura te krigla piva od 4 do 5 eura.

"U Hrvatskoj više ne mare za Čehe kao nekad"

Češki Ekonomický magazín u prošlotjednom članku pod naslovom "Zbogom, sandale i paštete" pomalo sjetno piše kako "Hrvatska više ne mari za Čehe koliko je marila nekada".

"Hrvatska postupno mijenja strana tržišta na koja se želi usredotočiti, a Česi više nemaju tako važnu ulogu u tim planovima kao prije."

Zbog toga, piše isti portal, mnogi češki turisti danas preispituju svoje odabire za ljetni odmor.

"Za mnoge je Hrvatska skuplja nego prije, ljetne temperature su sve više, a neki traže druge destinacije. Nekima je, primjerice, poljska obala postala alternativom privlačeći nižim cijenama i minimalnom jezičnom barijerom."

Nadalje, autor istog teksta piše kako "Hrvatska nije prestala smatrati češke turiste važnima, ali novi prioriteti su jasni".

"Što to znači za nas? Vjerojatno ništa dramatično. Hrvatska će ostati jedna od najpopularnijih destinacija za odmor čeških obitelji. Ipak, zanimljivo je vidjeti kako zemlja koja je desetljećima profitirala od lojalnosti čeških turista počinje više ulagati u druga tržišta. Ostaje pitanje hoće li Česi na kraju potražiti drugu destinaciju ili će ostati vjerni Jadranu", zaključuje češki Ekonomický magazín

"Past ćete kad vidite cijene"

A novinar slovačkog portala Azet bio je u Istri te u naslovu svoga članka zaključio kako će tamošnje cijene "Slovacima oduzeti dah". Štoviše: "Past ćete kad ih vidite!"

Bez puno dubljih analiza, autor tog članka nabrojao je cijene iz nekoliko ribljih restorana u Istri sugerirajući slovačkim turistima "s ograničenim budžetom" da se ne iznenade kada ih vide: od 12 eura za laganu salatu od hobotnice, tjestenine s plodovima mora za 17 eura i porcije lignji za 21 euro do riblje plate za dvoje po cijeni od 50 eura.