Fond o otpad u Gospiću: Sanacija ulazi u ključnu fazu, osigurali smo 55 milijuna eura

Prvi se postupak odnosi na uklanjanje približno 4500 tona rasutog opasnog otpada uz silos. Nakon što je prethodna nabava poništena zbog odustajanja jednog člana odabrane zajednice ponuditelja, Fond pokreće žurni pregovarački postupak sa skraćenim rokovima kako bi se što prije odabrao izvođač i započeo odvoz.

Drugi postupak obuhvaća sanaciju približno 33.000 tona zakopanog otpada, tehnički i financijski najzahtjevnijeg dijela projekta. Za njegovu pripremu provedena su dodatna ispitivanja i istraživanje tržišta, na koje se odazvalo dvadesetak zainteresiranih domaćih i inozemnih tvrtki.

Time sanacija ulazi u ključnu fazu, a za dosadašnje i planirane aktivnosti Fond je osigurao ukupno oko 55 milijuna eura, poručio je Balen.

"Cilj nam je što prije i trajno sanirati ovu lokaciju, ukloniti potencijalne rizike za okoliš i zdravlje ljudi te stvoriti uvjete da se prostor vrati u prvobitno stanje. Osigurali smo sredstva, proveli dodatne analize, pripremili dokumentaciju i istražili domaće i međunarodno tržište. Sljedeći tjedan pokrećemo oba postupka nabave, a prioritet nam je da se planirani rokovi sanacije ne dovedu u pitanje", istaknuo je Balen na sastanku s predstavnicima Ličko-senjske županije, Grada Gospića i ostalih jedinica lokalne samouprave s područja Like, kao i s predstavnicima udruga te OPG-ova.

"Udio opasnog otpada procjenjuje se na do 11 posto"

Zamjenik direktora Fonda Mirko Budiša pojasnio je kako su analize pokazale da između 40 i 55 posto zakopanog otpada čini mineralni građevinski materijal, dok se udio opasnog otpada procjenjuje na 10 do 11 posto.

"Predvidjeli smo dvije mogućnosti sanacije - iskopavanje i odvoz otpada na ovlaštene lokacije te njegovu predobradu i razvrstavanje na samoj lokaciji. Kroz pregovarački postupak želimo osigurati najbolje tehničko i financijsko rješenje, uz napomenu da sav opasni otpad mora ići na konačno zbrinjavanje u inozemstvo", objasnio je Budiša.

Usporedno s pripremom novih postupaka nastavljaju se radovi na lokaciji.

S otvorenog prostora uklonjene su sve velike tzv. "big bag" vreće s neopasnim otpadom koji je odvezen na termičku obradu u cementare Nexe i Holcim. Sljedeći tjedan bit će završeno i privremeno prekrivanje zakopanog otpada vodonepropusnom folijom koja sprječava eventualnu mogućnost prodiranja oborinske vode u tlo.

"Analize nisu utvrdile onečišćenje"

Ličko-senjski župan Ernest Petry posebno se osvrnuo na rezultate praćenja okoliša.

"Županija je i ranije provodila ispitivanja kvalitete zraka koja nisu pokazala probleme. Početkom sanacije, u dogovoru s Gradom Gospićem, ponovno smo pokrenuli mjerenja, a najnoviji rezultati za proteklih tjedan dana pokazuju da je kvaliteta zraka na području Gospića usporediva s onom na Zavižanu, na obroncima Velebita", poručio je Petry.

Naglasio je i kako provedene analize nisu utvrdile onečišćenje ispitanih ličkih poljoprivrednih proizvoda te najavio dodatna sredstva u županijskom proračunu za 2027. godinu za podršku poljoprivrednicima i OPG-ovima koji su pretrpjeli reputacijsku štetu.

"Voda za piće u Gospiću zdravstveno ispravna"

Gradonačelnik Gospića Darko Milinović potvrdio je da je voda za piće u Gospiću zdravstveno ispravna te podsjetio da ispitivanja voća i povrća uzgojenog oko 300 metara od lokacije nisu pokazala onečišćenja povezana s odlagalištem. Izrazio je i očekivanje da bi uskoro mogao biti riješen problem odlagališta komunalnog otpada Rakitovac.

Predstavnik lokalnih OPG-ova i pčelara Alen Zorić upozorio je na poteškoće u plasmanu ličkih poljoprivrednih proizvoda i niže prodajne cijene zbog narušenog povjerenja kupaca.

Na sastanku je dogovoreno da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svaka dva tjedna u prostorijama Ličko-senjske županije održavati sastanke s predstavnicima lokalne zajednice, građanskih udruga, poljoprivrednika i ostalim zainteresiranim dionicima kako bi ih izvještavao o napretku sanacije i odgovarao na njihova pitanja.

Direktor Fonda Luka Balen pritom je predstavio mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije kroz novi poziv vrijedan 30 milijuna eura, namijenjen i fotonaponskim elektranama i baterijskim sustavima.