Oglas

PODRŽAO IH BARTULICA

FOTO / Splitom hodali prekrivenih lica i s bakljama, uzvikivali "Smrt, smrt, komunizmu smrt"

author
N1 Info
15. stu. 2026. 16:02
Dalmatinski portal
Veljko Martinović/Dalmatinski portal

U Splitu je u subotu održan mimohod u spomen na Franu Tentu, mladića koji je 1948. godine preminuo u zatvoru u Lepoglavi. Sudionici povorke, među kojima su neki imali marame preko lica, nosili su baklje i hrvatske zastave s prvim bijelim poljem te uzvikivali parole protiv komunizma.

Oglas

Okupljanje je počelo na Prokurativama, odakle se povorka uputila Marmontovom i Plinarskom ulicom prema Marjanu, piše Dalmatinski portal.

Na čelu kolone nalazili su se Tentini portret i vijenci, dok su sudionici nosili trake u bojama hrvatske trobojnice na nadlakticama i zastave s prvim bijelim poljem. Tijekom mimohoda uzvikivali su "Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt", a pjevali su i pjesmu "Marjane".

Indexu je potvrđeno da je okupljanje bilo uredno prijavljeno te da policija nije utvrdila povike ili ponašanja koja bi predstavljala kršenje zakona. Prema neslužbenim informacijama tog portala, pojedini sudionici prekrili su lica kako ih se ne bi moglo prepoznati na medijskim snimkama.

Sudionicima unaprijed podijeljene upute

Prije početka mimohoda na Prokurativama dijeljeni su papiri s pravilima ponašanja i popisom povika predviđenih za povorku, objavila je Dalmacija Danas.

Među njima su bili "Frane Tente - s nama je", "Mučenik Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt", uz napomenu da se svaki povik ponovi tri puta. Na papirima su se nalazili i stihovi pjesme "Marjane, Marjane" te povik "Živjela Hrvatska".

Ipak, činjenica da su povici bili navedeni u uputama ne znači da su svi doista izgovoreni tijekom mimohoda.

Organizatori su propisali ukupno 12 pravila ponašanja. Sudionicima je naloženo dostojanstveno ponašanje, bez provociranja građana, vrijeđanja i govora mržnje. Zabranjena je bila konzumacija alkohola i drugih opojnih sredstava, a sudionici su se trebali suzdržati i od aktivnosti koje bi ometale tijek povorke.

Posebno je bilo uređeno istupanje u medijima. Sudionici nisu smjeli samostalno davati izjave novinarima, nego je za komunikaciju bila ovlaštena isključivo osoba koju odredi organizator.

Zastave, transparenti i drugi simboli mogli su se isticati samo uz prethodno odobrenje organizatora, dok su stranačka obilježja, zabranjeni simboli i oznake stranih ideologija bili izričito zabranjeni.

Dalmatinski portal
Veljko Martinović/Dalmatinski portal

Bartulica pohvalio sudionike mimohoda

Na održavanje povorke osvrnuo se i europarlamentarni zastupnik Stephen Nikola Bartulica iz stranke DOMiNO, koji je na Facebooku pohvalio okupljene.

"Svečano, dostojanstveno i hrvatski, tako su mladi odali počast Frani Tenti, žrtvi komunističkog režima i simbolu ugašene hrvatske mladosti", napisao je Bartulica.

Dodao je da ga posebno raduje što mladi ne zaboravljaju Tentu i druge žrtve komunizma.

"Njihova žrtva ne smije pasti u zaborav, a istina o našoj prošlosti mora se prenositi novim naraštajima. Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost; mladost koja pamti, poštuje i čuva svoje korijene", poručio je.

Tko je bio Frane Tente?

U Splitu je još 2019. godine pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika Frani Tenti. Zagovornici inicijative ističu da je osuđen zbog skidanja jugoslavenske zastave na Marjanu u noći na 10. travnja 1947. godine.

Međutim, prema presudi Okružnog suda Srednje Dalmacije, skidanje jugoslavenske zastave nije bilo među djelima za koja je Tente osuđen.

Prvi put uhićen je u srpnju 1946. godine, nakon što je na zidu splitske gimnazije, povodom imendana ustaškog poglavnika Ante Pavelića, naslikao njegov lik i veliko slovo "U".

U zatvoru je proveo nekoliko tjedana, tijekom kojih je više puta saslušavan. Nakon puštanja na slobodu ostao je pod nadzorom UDBA-e.

Krajem iste godine, preko Ivice Bavčevića, povezao se s Hrvatskim oslobodilačkim pokretom (HOP) u Splitu.

Članovi te organizacije 10. travnja 1947. godine skinuli su jugoslavensku zastavu na Marjanu i umjesto nje podigli hrvatsku. Prema sudskoj presudi, zastavu je skinuo tada 22-godišnji Frane Bettini, a zbog sudjelovanja u akciji osuđeni su i Ivica Bavčević, Nikola Pensate i Jelka Betica.

Među uhićenima je bio i Tente, no njemu se na teret nisu stavljali sami događaji na Marjanu.

Dalmatinski portal
Veljko Martinović/Dalmatinski portal

Osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom

Tente je osuđen na tri godine zatvora s prisilnim radom zbog triju djela.

Prvo se odnosilo na sastavljanje i umnožavanje parola i letaka u ožujku 1946. godine, kojima se, prema presudi, pozivalo na nasilno rušenje tadašnjeg državnog uređenja.

Drugo je bilo oslikavanje Pavelićeva lika i slova "U" na zidu splitske gimnazije, što je sud okarakterizirao kao propagandu protiv tadašnje vlasti.

Treća točka odnosila se na povezivanje s HOP-om krajem 1946. godine i preuzimanje zadatka vrbovanja novih članova.

Nakon presude Tente je upućen na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni dom Lepoglava, gdje je preminuo 8. studenoga 1948. godine, u dobi od 20 godina.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama