Možemo prozvao Anušića i Plenkovića zbog stečaja Đure Đakovića: "Odlučili su firmu uništiti"

Koordinatorica Možemo Sandra Benčić izjavila je kako je država, umjesto inzistiranja na naplati duga, mogla preuzeti većinski vlasnički udio u tvrtki i razvijati njezinu proizvodnju za potrebe obrambene industrije i civilne zaštite.

"Tvrtka je u ratu snabdijevala obranu Hrvatske, a u miru naše bolnice i vatrogasce nužnim aparatima. Ako su već tvrdili da Đuro Đaković Aparati duguje državi, tada je na konto tog duga država mogla postati većinski vlasnik tvrtke i osigurati joj poslove za obranu i civilnu zaštitu“, rekla je Benčić.

Smatra da je država mogla razvijati Đuro Đaković Aparate u strateškog dobavljača opreme za obranu, civilnu zaštitu i zaštitu na radu, čime bi se povećao i broj zaposlenih.

Benčić kaže da je tvrtka ponudila petogodišnji plan otplate duga, ali ga je Vlada odbila, nakon čega su radnici ostali bez posla, a proizvodne hale i imovina završili u stečajnom postupku.

„Oni su odlučili firmu uništiti. To je prvenstveno pitanje za ministra Anušića, ali i za premijera Plenkovića - zašto je došlo do te odluke“, poručila je Benčić.

Možemo upozorava na proturječje u obrambenoj politici

Saborska zastupnica Jelena Miloš upozorila je na proturječje između najava velikih ulaganja u obrambenu industriju i stečaja domaće tvrtke koja je proizvodila opremu za obranu.

"U Saboru od premijera i HDZ-a čujemo puno priča o tome kako donosimo industrijsku strategiju Hrvatske, kako Hrvatska ulaže u obranu i kako imamo europsku strategiju za obranu. A onda gledamo realnost i prazne hale u Đuro Đaković Aparatima“, rekla je Miloš.

Upitala je kako je moguće da država istodobno najavljuje kupnju francuske i njemačke vojne opreme, a ne pronalazi način za očuvanje domaće proizvodnje i radnih mjesta.

Spor s MORH-om kao početak financijskog sloma

Koordinator lokalne grupe Možemo Mladen Sudar izjavio je da su okolnosti stečaja Đuro Đaković Aparata sporne i upozorio na dugogodišnje slabljenje metaloprerađivačke industrije u Slavoniji.

Govoreći o nastanku financijskih problema, Sudar je ustvrdio da je tvrtka 1995. i 1996. godine MORH-u isporučila granate koje nisu bile pravodobno plaćene. Potraživanje je naknadno naplaćeno ovrhom, ali je MORH potom od tvrtke zahtijevao povrat isplaćenog novca.

Sudar je ocijenio da je upravo taj spor označio početak financijskog sloma tvrtke, a državne institucije su tijekom godina propustile pronaći rješenje za njezin opstanak.