"transparentnost rada"
Ustavni sud otvorio dio sjednica za medije

Ustavni sud u ponedjeljak je, na sjednici na kojoj je sudjelovalo sedam od 10 sudaca, donio odluku da će "sjednice na kojima se odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom te drugih propisa s Ustavom i zakonom otvoriti za medije".
Na sjednici je također jednoglasno podržan sadržaj Pravilnika o tonskom snimanju sjednica, stručnih sastanaka i sjednica vijeća Ustavnog suda i ovlasti predsjednika suda da ga objavi, priopćio je Ustavni sud. Pored toga, predsjednik suda zadužen je da za raspravu na sljedećoj sjednici pripremi pravila koja će urediti način akreditacije novinara i njihovo prisustvo na sjednicama suda, navode u priopćenju.
Pravilnik o tonskom snimanju, koji stupa na snagu sutra, dostupan je na internetskoj stranici suda. Dodaju da je Ustavni sud ovime učinio značajan iskorak u otvaranju svojeg rada javnosti te je ovime postao jedan od rijetkih sudova u Europi koji je to učinio.
Ustavni sud značajno povećao transparentnost rada
"Europski ustavni sudovi poznaju različite modele javnosti svojega rada, a pretežno se radi o prisutnosti medija na javnim raspravama, što je i do sada bilo moguće i na Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Donošenjem ove odluke Ustavni sud značajno je povećao transparentnost svojega rada, uz istodobno očuvanje uvjeta potrebnih za neovisno i nesmetano odlučivanje sudaca", ističu u priopćenju.
Sjednica na kojoj su ustavni suci trebali postići dogovor o tonskom snimanju, ali i otvaranju ustavnosudskih sjednica javnosti sazvana je prošloga tjedna, nakon što je troje ustavnih sudaca Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan, još krajem listopada, u medijima poručilo da ne žele sudjelovati na sastancima i sjednicama koje se nezakonito tonski snimaju.
Riječ je o sucima koji nisu došli ni na današnju sjednicu. Kao glavni razlog bojkota ranije su navodili da je tonsko snimanje sjednica uvedeno jednostrano, bez formalne odluke te da nema uporište u zakonu ni u Poslovniku Ustavnog suda.
S druge strane, predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić odbacio je optužbe i isticao da je praksa snimanja uvedena zbog ranijih nesuglasica oko vjerodostojnosti zapisnika te da su s njome svi bili upoznati.
U Saboru još bez dogovora o izboru novih ustavnih sudaca
Staničić je poručio da osobno podržava veću transparentnost i otvaranje sjednica javnosti, ali i naglasio da je za donošenje bilo kakvih formalnih odluka nužno da se svi suci vrate za stol i sudjeluju u radu.
Troje sudaca svoj je povratak na sjednice uvjetovalo traženjem da se tonsko snimanje precizno uredi izmjenama poslovnika uz čvrsta jamstva protiv zlouporabe, prestanak pritisaka, rješavanje nesuglasica unutar institucije umjesto putem medija, ali i izravno pozivanje novinara na sjednice.
Staničić je u priopćenju poslanom prošloga tjedna podsjetio da je tada na snazi bila odluka svih sudaca Ustavnog suda od 14. rujna 2020. kada je zaključeno da sjednicama Ustavnog suda neće biti nazočni mediji te da će se javnost rada osiguravati "na druge načine propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i Poslovnikom Ustavnog suda".
Pitanje transparentnosti Ustavnog suda već dulje vrijeme izaziva pozornost javnosti i civilnog društva, budući da su radne sjednice zatvorene za medije još od 2003. godine.
Cijelu situaciju dodatno otežava činjenica da Ustavni sud trenutačno djeluje u krnjem sastavu, sa samo deset od predviđenih trinaest sudaca, jer u Hrvatskom saboru još uvijek nije postignut dogovor o izboru novih članova, što dovodi do gomilanja neriješenih predmeta i dodatnog pritiska na rad ove najviše sudske instance.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare