Vojni analitičar o ratu u Iranu: Tiha diplomacija radi svoj posao. Kad ga dovrši, Trump će naglo promijeniti retoriku

I američki dužnosnici, uključujući samog predsjednika Donalda Trumpa kao i politički i vojni analitičari najavljivali su brzi kraj vojne operacije, ali mnogi uz napomenu kako bi se rat mogao oduljiti ako ne završi za četiri do šest tjedana. To se i dogodilo.

U međuvremenu je američki predsjednik u više navrata proglašavao pobjedu no sukob je i dalje trajao, iako je glavni dio vojne operacije nazvane Epski bijes okončan u svibnju. Štoviše, proširio se na skoro čitav prostor Arapskog poluotoka, odnosno Bliskog istoka. A iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca uvelike je ograničen promet tim višestruko važnim prolazom kroz koji brodovi prevoze petinu svjetske nafte i prirodnog plina, ali i druge globalno važne sirovine. To je, pak, izazvalo ekonomske potrese diljem svijeta, a ponajviše u Europi.

"Trump sada ima priliku izaći iz avanture u Iranu"

U tom sukobu još od ljetos nije bilo većih borbenih operacija, kamoli masovnih napada poput onih s konca ožujka i kasnije s proljeća. Ekonomske, a slijedom njih i političke posljedice nedovršenog rata s Iranom ponajbolje su bile vidljive na prošlotjednim američkim međuizborima (midterms) za Kongres na kojima su demokrati uvjerljivo pobijedili Trumpove republikance osvojivši apsolutnu većinu u Predstavničkom domu te dobivši većinu i na djelomičnim izborima za Senat.

A znači li zatišje u tom sukobu, dobrim dijelom i zbog izbora u SAD-u, da se nakon osam i pol mjeseci nazire kraj sukoba - pitali smo vojnog analitičara Marinka Ogoreca.

"Otkako su predsjednik Trump i njegova administracija shvatili da su doslovno prevareni od strane izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i uvučeni u sukob koji im nije trebao, oni jednostavno nastoje pronaći izlaznu strategiju. Mislim da su im rezultati ovih izbora u SAD-u dodatna prilika da izađu iz te avanture u koju su se upustili", kaže.

"Diplomacija radi punim kapacitetima"

S druge strane, Ogorec kaže kako je nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Izraelu politička situacija i ondje drugačija nego što je donedavno bila.

"Rezultati nisu onakvi kakve je Netanyahu očekivao pa tamo trenutno imaju prečeg posla sa sastavljanjem nove vlade, nego da se bave sukobom s Iranom. Unatoč tomu, Netanyahu i dalje pokušava nagovoriti SAD na nastavak ratnih operacija. No te operacije nisu stornirane, nego se jednostavno ne izvode. Teheran, naravno, šuti jer sve dok se ne izvode napadi na teritorij Irana, nemaju potrebu odgovarati. Situacija je, dakle, status quo. A kroz Hormuški tjesnac promet brodova teče vrlo ograničeno i s izuzetno smanjenim kapacitetom. Za to vrijeme tiha diplomacija najvjerojatnije radi punim kapacitetima. Pregovori se vode, u to možemo biti sigurni", kaže Ogorec.

"Ratovi završavaju na tlu, ne strateškim bombardiranjima"

Ovih dana Trump je izjavio kako je malo vjerojatno da će narediti nove napade na Iran sve dok napreduju pregovori o okončanju sukoba. A ako ih ipak zapovijedi, bit će to napadi na infrastrukturne ciljeve. Konkretno, na 38 mostova za koje je Trump kazao kako ih SAD "mogu srušiti doslovno u sat vremena". No bili bi to napadi iz zraka, dok za kopnenu invaziju na Iran SAD očito nije spreman ili se ne usudi upustiti u takvu operaciju koja bi, po svemu sudeći, bila vrlo pogibeljna.

"Ratovi završavaju na tlu, na terenu, a ne strateškim bombardiranjima. No SAD za to nemaju ni mogućnosti ni potencijala, a i geografija Irana ne dozvoljava bilo kakav oblik kopnene operacije. Bio bi to izuzetno velik rizik za onoga tko napada. Nisam siguran da su Amerikanci skloni tome. Vjerujem da će tiha diplomacija odraditi svoj posao. Pa kad sve bude dogovoreno, pretpostavljam da će kroz neko vrijeme Trump naglo promijeniti retoriku, proglasiti pobjedu i povući američke snage s tog područja", smatra Ogorec.