Više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa. Iako je ovo vrlo velika brojka, smatra se kako je kod tek oko 60 posto stanovništva postavljena dijagnoza što govori kako je mnogo onih koji boluju od dijabetesa - a da to ne znaju. U svijetu je preko 530 milijuna ljudi koji žive sa šećernom bolešću.
Dijabetes je kronična bolest kod koje su razine šećera (glukoze) u krvi povišene. Ulogu u dijabetesu igraju hormoni, gušterača te inzulin. Postoje dva osnovna tipa dijabetesa koji imaju slične simptome, iako oni ne moraju biti izraženi u početku bolesti.
Šećerna bolest, ako se ne liječi pravodobno i pravovremeno, može izazvati komplikacije na drugim organima, ali i dovesti do srčanih ili moždanih udara
Što je i kako nastaje dijabetes?
Ulogu u nastanku dijabetesa u velikom djelu ima gušterača.
To je organ koji proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi. To čini tak oda omogućava dolazak šećera u stanice kako bi se tamo mogao pretvoriti u energiju za tijelo. Ako dođe do viška šećera u krvi on se tada, ponovno uz pomoć inzulina, pohranjuje u mišiće i u jetru.
Ako gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, onemogućava se proces u kojem šećer treba ući u stanice. U tom slučaju šećer ostaje u krvi pa se njegova razina u tijelu podiže i tako nastaje dijabetes.
Vrste dijabetesa
Upravo zbog toga postoje dva stanja – u jednom gušterača uopće ne proizvodi inzulin, u drugom ga proizvodi, ali je njegov učinak smanjen. Tako se i razlikuju vrste dijabetesa:
– dijabetes tip 2 – češće pojavnosti, kod oko 90 posto bolesnika, nastaje zbog smanjenog učinka inzulina, obično se otkriva u starijoj dobi kada već postoje komplikacije
– dijabetes tip 1 – nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava te se stvaraju antitijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje bi trebale proizvoditi inzulin, bolest se razvija i uništava oko 90% stanica, češći kod djece i mlađih osoba
– dijabetes u trudnoći
– dijabetes nakon kortikosteroida
– dijabetes nakon upale gušterače
S obzirom na to da postoje različiti oblici ove bolesti, različiti su i uzroci dijabetesa. Kod češćeg, dijabetesa tipa 2, su među rizičnim čimbenicima genetika, pretilost, smanjena tolerancija na glukozu, smanjena tjelesna aktivnost, visok krvni tlak i povišene razine triglicerida. Utjecaj ima i povećana razina loših masnoća, a smanjena razina HDL kolesterola.
Kod dijabetesa tipa 1 se još istražuju, no poznato je da utječe genetika, okolišni čimbenici i izlaganje virusnim infekcijama.
Kako prepoznati dijabetes na vrijeme?
Dijabetes kod osobe može davati jasne simptome, no oni u početku najčešće nisu dovoljno izraženi da bi se na njih obraćala pozornost. Obično od pojave prvih simptoma pa do postavljanja dijagnoze prođe oko pet godina. Ovakva situacija odnosi se na dijabetes tipa 2, dok dijabetes tipa 1 nastaje naglo.
Ovo su najčešći simptomi dijabetesa koje je važno prepoznati:
– intenzivna žeđ
– često mokrenje
– osjećaj umora unatoč spavanju i odmoru
– osjećaj nagle i jake gladi
– manjak koncentracije
– otežano pamćenje
– suhoća kože
– sporo zacjeljivanje rana i masnica
Svi navedeni simptomi mogu se pripisati raznim drugim poteškoćama u tijelu, pa čak i samo padu imuniteta. Stoga je bitno pratiti ponašanje vlastitog tijela i prepoznavati promjene koje mogu ukazivati na pojavu dijabetesa.
Iskustva ljudi s dijabetesom
Iskustva s dijabetesom pokazuju koliko često bolesnici prekasno saznaju da imaju šećernu bolest.
“Na pregledu vida ustanovljen mi je visok očni tlak. Okulist me pitao imam li možda dijabetes. Ne znam u kakvoj su vezi očni tlak i dijabetes, ali čitajući moguće simptome dijabetesa, uočila sam da prečesto mokrim, iako pijem malo tekućine. Također mi se vraćaju gljivične infekcije. Brzo se umaram i često mi se bez razloga tresu ruke”, bili su neki od simptoma zbog kojih je pacijentica posumnjala na dijabetes.
Vesna Zajec, dr. med., specijalist endokrinolog je za Pliva.hr odgovorila na komentar jedne čitateljice koja je uočila neke od simptoma.
“Imam sve simptome dijabetesa. Užasno sam žedna i ne mogu podnijeti tu žeđ. Nemam apetita te učestalo mokrim. Nalazi su pokazali 4,4. Je li moguće da ipak imam šećer?”.
Zajec na ovo odgovara da je zbog razine glikemije šećerna bolest – ipak isključena.
Sport i dijabetes – iskustvo
Svi ranije navedeni simptomi samo su pokazatelj da je tijelu potrebna pomoć, a ne osoba ne može normalno živjeti s dijabetesom. Uz pravilnu terapiju i držanje pravila prehrane se s dijabetesom može normalno živjeti što pokazuje i iskustvo s dijabetesom i sportom koje možete pročitati u nastavku.
“Dijabetes sam dobila u periodu kada sam trenirala sinkronizirano plivanje i usprkos tom dodatnom “privjesku”, nastavila sam se baviti sportom, kasnije vaterpolom. Danas sam u vaterpolu redovito oko bazena, a kada god stignem pronaći vremena u natrpanome rasporedu budem i u bazenu… Da vam odmah priznam, održati savršeni šećer za vrijeme, prije i poslije treninga nije lagano! Za sve uskladiti potrebni su dani, tjedni, ponekada čak i mjeseci. Najbitnije je ne posustati”, rekal je pa dodala.
“Bilo mi je potrebno puno pokušaja i pogrešaka da bih uspjela napraviti ovakvu zaključnu analizu. Zatim je potrebno shvatiti kako i što jesti prije i za vrijeme treninga. Svi u sportu prolazimo kroz razne uspone i padove, no najbitnije je ostati svoj, dignuti se nakon pada i vratiti na tračnice te sljedeći put biti još bolji! Smatram da bavljenje sport ne može odmoći. Sportom se možemo baviti rekreativno, ali i profesionalno s treninzima svaki dan i po dva puta kao što to čini poznata osoba s dijabetesom – taekwondoašica Anamarija Runtić koje je europska prvakinja i višestruka prvakinja Hrvatske ili pak Ivan Marcelić, vaterpolski golman, svjetski prvak i redovna postava naših Barakuda”, podijelila je svoje iskustvo Ana Špoljarić za Zagrebačko dijabetičko društvo.
Liječenje dijabetesa
Prvi korak u liječenju dijabetesa je terapija tabletama koja služi kako bi se razina glukoze i šećera održavala na pravilnoj razini.
Vrlo je važno da bolesnici uzimaju lijekove na vrijeme i ne preskaču terapiju. Osim lijekova je važno da se bolesnik drži dijabetičke dijete, odnosno, da prilagodi prehranu bolesti. Treba se izbjegavati hrana bogata jednostavnim šećerima i hrana sa zasićenim masnim kiselinama. Osim toga, osoba treba prestati konzumirati alkohol i pušiti cigarete.
Osobe s dijabetesom osim prilagođavanja prehrane moraju u svoju svakodnevicu unijeti i tjelesnu aktivnost. Bitno je da se osoba svakodnevno kreće ili vježba minimalno 30 minuta u danu. Ako je osoba pretila, mora skinuti kilograme jer će joj to pomoći u borbi s dijabetesom.
Ako se dijabetes ne liječi na vrijeme, ne liječi pravilno, ili se osoba ne drži pravila, postoje šanse za nastajanje komplikacija. Glavna komplikacija dijabetesa je utjecaj ove bolesti na stvaranje komplikacija na druge organe poput krvožilnog sustava te tako izazivanje srčanog ili moždanog udara. Dijabetes može utjecati i na oštećenje živaca, vid, rad bubrega i druge organe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!