Koje zanimanje nosi najveći rizik od smrti od raka povezanog sa zračenjem? Rezultati iznenadili istraživače

Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Internal Medicine obuhvatilo je podatke iz smrtnih listova čak 12,7 milijuna Amerikanaca koji su umrli između 2020. i 2024. godine. Tim predvođen Vishalom Patelom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard usporedio je ukupno 503 zanimanja.

Rezultati su pokazali posebno izražen obrazac kod letačkog osoblja.

Stjuardese na prvom, piloti na drugom mjestu

Istraživači su posebno promatrali vrste raka kod kojih izloženost zračenju može povećati rizik, među kojima su rak dojke, štitnjače i prostate, leukemija, multipli mijelom i melanom.

Kod stjuardesa i stjuarda udio smrtnih slučajeva od tih vrsta raka bio je 50 posto viši nego među pripadnicima ostalih analiziranih zanimanja. Kod pilota je bio 36 posto viši.

Letačko osoblje tako je prema tom pokazatelju bilo ispred čak i djelatnika nuklearne medicine, uključujući radiološke tehnologe.

Zanimljivo je da se isti obrazac nije pojavio kada su znanstvenici analizirali ostale vrste raka. Tada je letačko osoblje bilo otprilike u sredini među analiziranim zanimanjima.

Istraživanje, međutim, ne dokazuje da je upravo kozmičko zračenje uzrokovalo rak kod tih osoba, već pokazuje povezanost koju bi trebalo dodatno istražiti.

Zašto letenje povećava izloženost zračenju?

Zemljina atmosfera štiti nas od visokoenergetskih čestica koje stižu iz svemira, no što se nalazimo na većoj visini, ta je zaštita slabija. Izloženost je veća i u blizini polova te raste s ukupnim vremenom provedenim u zraku, piše Dnevnik.hr.

Prema istraživačima, letačko osoblje u SAD-u prima najveću prosječnu godišnju dozu ionizirajućeg zračenja među profesionalnim skupinama.

Procjenjuje se da piloti, stjuardese i stjuardi godišnje prime između 3 i 6 milisiverta kozmičkog zračenja. Za usporedbu, putnik koji tijekom godine deset puta povratno preleti SAD primi oko 0,4 milisiverta.

Zračenje nije jedini mogući problem

Stručnjaci upozoravaju da bi na zdravlje letačkog osoblja mogli utjecati i drugi čimbenici. Među njima su ultraljubičasto zračenje koje prodire kroz prozore zrakoplova, posebno u pilotskoj kabini, te poremećaji cirkadijalnog ritma zbog čestih noćnih letova i smjenskog rada.

Autori zato smatraju da bi pri zdravstvenim pregledima trebalo uzimati u obzir koliko je dugo osoba radila kao član letačkog osoblja. Predlažu i veću pozornost pri pregledima kože te ranom otkrivanju raka dojke kod pilotkinja i stjuardesa.

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) već smatra letačko osoblje profesionalno izloženim ionizirajućem zračenju. Unatoč tome, u SAD-u za njih ne postoje savezne granice dopuštene doze niti obvezno praćenje količine primljenog zračenja.

Istraživači smatraju da bi novi rezultati mogli biti dodatni argument za strože praćenje izloženosti i bolje mjere zdravstvene zaštite ljudi koji svoj radni vijek provode na velikim visinama.