Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale više od 6 posto, što je drugi tjedan zaredom kako su pod pritiskom, jer se ulagači plaše sporog oporavka potražnje zbog novog vala 'zatvaranja' u Europi.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna potonula 6,8 posto, na 64,53 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,4 posto, na 61,42 dolara.

Oštar pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja trgovaca da se potražnja za naftom neće oporaviti tako brzo kao što su se nadali zbog problema sa zauzdavanjem koronavirusa u Europi.

U mnogim je europskim zemljama, naime, usporen proces cijepljenja jer su prošloga tjedna zaustavile primjenu cjepiva AstraZenece zbog niza sumnjivih smrtnih slučajeva koji su možda posljedica nuspojava nakon cijepljenja tim cjepivom.

Iako je nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, krajem tjedna najavilo da nastavlja s cijepljenjem nakon što su regulatori ocijenili da je cjepivo AstraZenece sigurno, procjepljivanje otežava otpor dijela građana, koji se ne žele cijepiti tim cjepivom, dok ostala cjepiva stižu sporije nego što se očekivalo.

Uz to, neke su zemlje, uključujući Francusku, najavile nova ‘zatvaranja’ zbog trećeg vala širenja virusa, što predstavlja novi udarac na potrošnju goriva.

“Strah od trećeg vala (zaraze) u Europi koji bi prigušio mobilnost širi se poput požara, u kontekstu obustave cijepljenja i brzog širenja mutiranog ‘britanskog’ soja virusa”, objašnjavaju analitičari JP Morgana.

Cijene nafte pritisnulo je i izvješće američke vlade, koje je pokazalo da su u prethodnom tjednu zalihe porasle, što ukazuje na slabost potražnje.

“Raspoloženje određuju kratkoročni trendovi, zastoji u cijepljenju i rast zaliha u SAD-u, ali dugoročni izgledi za naftu i dalje ohrabruju”, kazao je Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.

Tako su prošloga tjedna cijene nafte pale s najviših razina od siječnja prošle godine.

Podršku im, pak, i dalje pruža ograničena proizvodnja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, na čelu s Rusijom.

Ta skupina već dulje vrijeme koordinirano smanjuje proizvodnju za 7,2 milijuna barela dnevno kako bi je uskladila sa smanjenom potražnjom u vrijeme pandemije koronavirusa.