Vlada je u četvrtak usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje, sukladnu Programu konvergencije, kojima je između ostalog definirano da će iduće godine prihodi državnog proračuna iznositi 158,8 milijardi kuna, dok se rashodi limitiraju na 164,8 milijardi kuna.

Vlada je svojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022-2024. godine, sukladno Programu konvergencije, redovitog dokumenta koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama u okviru europskog semestra. Smjernice, uz projekcije makroekonomskih pokazatelja, definiraju i visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za trogodišnje razdoblje.

“Siguran sam da nakon iskustva 2020. i 2021., kada su realno gledajući prihodi zbog covid krize bili manji a rashodi veći, i kada cijepljenje ide solidnim tempom te je sve više naših sugrađana zaštićeno od covida-19, možemo gledati kako da se vratimo na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019., a to je rapidno smanjenje javnog duga i proračunski višak i uravnoteženi proračun, što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju”, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

I u danas usvojenim smernicama, kao i u travnju usvojenom Programu konvergencije, Vlada ostaje pri projekciji gospodarskog rasta za 2022. godinu od 6,6 posto, 4,1 posto u 2023. godini te 3,4 posto u 2024. godini.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će najveći doprinos gospodarskom rastu u idućem trogodišnjem razdoblju stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema kraju projiciranog razdoblja.

Iznio je i projekcije inflacije za to razdoblje, koja bi iduće godine trebala biti 1,7 posto, a u iduće dvije godine bi blago ubrzala, na 2 odnosno na 2,3 posto. Stopa zaposlenosti stabilno bi rasta u tom razdoblju za otprilike 1,6 posto godišnje.

Marić je istaknuo kako su, temeljem makroekonomskih projekcija i postojećih poreznih propisa, za iduću godinu prihodi državnog proračuna projicirani su na razini od 158,8 milijardi kuna. Prednjače, kaže, porezni prihodi, koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna, te doprinosi za mirovinsko osiguranje, na razini do 26 milijardi kuna.

Znatan iznos projiciran je i na stavki prihodi od pomoći, 28,3 milijarde kuna, a najvećim dijelom se odnose na prihode vezane uz projekte financirane iz EU proračuna, ali i uz sredstva dodijeljena RH u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.

Osvrnuvši se na rashodnu stranu proračuna, Marić je zahvalio ministrima na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana, jer su se uspjeli uklopiti limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije, a što “nije jednostavno jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita”.

Ukupni rashodi državnog proračuna za iduću godinu projicirani su u visini od 164,8 milijardi kuna.

Pritom je dio rashoda koji se financira iz općih izvora planiran u visini od 122,3 milijarde kuna i on, ističe Marić, bilježi smanjenje za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, najvećim dijelom u rashodima zdravstvu.

Podsjetio je, naime, da su za ovu godinu predviđena jako visoka izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo da bi se podmirili stari i novonastali dugovi. Iako su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih rokova, to je korak prema reformi zdravstva, rekao je.

U Smjernicama je navedeno i da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom te će se prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu limit ukupnih rashoda povećati za potrebna sredstva.

Proračunski deficit je, sukladno navedenom u programu konvergencije, za iduću godinu planiran u visini od 2,6 posto BDP-a, potom godinu iza 1,9 posto odnosno 1,5 posto u 2024. godini.

Kako je istaknuo Marić, tako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije, prema kojima proračunski deficit mora biti ispod 3 posto BDP-a.

Po njegovim riječima, već ove godine Hrvatska će ponovno početi smanjivati i udjel javnog duga u BDP-u. Krajem godine taj udjel projicira se na 86,6 posto BDP-a, a u idućem trogodišnjem razdoblju smanjivat će se za gotovo tri postotna boda BDP-a.

Kako je istaknuo, u odnosu na maastriške kriterije, odnosno s tim povezan Pakt o stabilnosti i rastu, koji je privremeno zbog pandemije suspendiran, to bi bilo i dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP- od onog kako je propisano tim paktom za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.