Velike razlike u plaćama žena i muškaraca: "Možemo govoriti o ženskom siromaštvu"

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić uoči okruglog stola kazala je kako je rasprava organizirana u suradnji sa SDP-ovim europarlamentarcem i potpredsjednikom Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Europskog parlamenta Markom Vešligajem.

„Okrugli stol organizirali smo u trenutku kada su u Hrvatskoj u javnoj raspravi izmjene Zakona o radu kojima se treba osigurati transparentnost plaća i smanjiti rodni jaz u plaćama. No, mi ne želimo puko formalno prepisivanje Direktive nego da u Hrvatskoj radnice i radnici budu bolje plaćeni”, kazala je. Istaknula je kako Direktiva puno vremena posvećuje izvještavanju, te poručila - "ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene od muškaraca nego nam je cilj da žene prestanu biti manje plaćene od muškaraca".

„Rodni jaz u plaćama je velik, a još je veći u mirovinama i doista danas možemo govoriti o ženskom siromaštvu”, ustvrdila je Lugarić.

Vešligaj je istaknuo kako Hrvatska kasni s prijenosom Direktive, budući da je rok bio do 7. lipnja, dodavši da ju je do sada pet europskih država implementiralo u svoja zakonodavstva.

„Situacija nije dobra i, prema nekim podacima, imamo rodni jaz od 13 posto, prema nekim drugima 6,5 posto, iako bi i jedan posto bilo previše. Posebno zabrinjava što imamo rodni jaz od 23 posto u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, nekim financijskim djelatnostima, u kojima u pravilu dominiraju žene, čime se šalje loša poruka”, upozorio je.

Direktiva usvojena na europskoj razini 2023. godine, uz ostalo, definira zabranu koncepta tajnosti plaće i traži da plaće budu usporedive, pa i prema spolu, propisuje obvezu poslodavca da jasno navede kriterije na temelju kojih se određuje plaća, uključujući i mogućnosti za napredovanje, odnosno, za povećanje plaće, kao i obavijest o početnoj plaći, pojasnio je.

„Važno je istaknuti mirovine gdje Hrvatska ima jaz veći od 19 posto, što je posljedica tih velikih razlika u plaćama”, kazao je. Poručio je da je kao izvjestitelj za novu strategiju rodne ravnopravnosti Europskog parlamenta kao prioritet stavio ekonomsku borbu za bolji položaj žena jer, napominje, „nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske ravnopravnosti”.