Evo koliko su solari uštedjeli Europskoj uniji od početka rata u Iranu

Cijene plina i dalje su znatno više nego prije početka rata s Iranom, ponajviše zbog poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac, važnu pomorsku rutu kojom inače prolazi oko petine svjetske opskrbe ukapljenim prirodnim plinom.

Referentna cijena nizozemskog TTF plina iznosila je 27. veljače oko 31,96 eura po megavatsatu, dok je 30. rujna dosegnula 72,35 eura. To predstavlja rast od čak 126,5 posto.

U takvim okolnostima obnovljivi izvori energije postaju važan zaštitni mehanizam za europska kućanstva i gospodarstvo, piše Euronews.

Sunce smanjuje ovisnost o uvoznim energentima

"Svaki megavatsat proizveden iz solarne energije smanjuje našu ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i čini Europu sigurnijom", poručila je Walburga Hemetsberger, glavna direktorica SolarPower Europe.

Solarna energija u lipnju je postala najveći pojedinačni izvor električne energije u EU-u, s udjelom od 25 posto ukupne proizvodnje.

Stručnjaci smatraju da bi dodatno širenje obnovljivih izvora, elektrifikacija i razvoj baterijskih sustava mogli zaštititi Europu od budućih naglih skokova cijena fosilnih goriva.

Španjolska pokazuje koliko obnovljivi izvori mogu promijeniti tržište

Neke europske zemlje prednost obnovljivih izvora počele su koristiti i prije aktualne energetske krize.

Španjolska je od 2019. udvostručila kapacitete vjetroelektrana i solarnih elektrana, dodavši više od 40 gigavata u svoj energetski sustav.

Prema analizi energetskog think tanka Ember, rast proizvodnje iz sunca i vjetra smanjio je utjecaj skupih fosilnih elektrana na cijene električne energije u Španjolskoj za 75 posto od 2019. godine.

Razlog je jednostavan: na europskim tržištima električne energije cijenu često određuje najskuplji proizvođač potreban za pokrivanje potražnje, a to su najčešće plinske elektrane. Što je više jeftine energije iz sunca i vjetra, to se rjeđe mora uključivati skupa proizvodnja iz plina i ugljena.

I Britanija ruši rekorde zahvaljujući vjetru

Sličan trend vidljiv je i u Velikoj Britaniji. Tamo je proizvodnja električne energije iz vjetra 26. ožujka dosegnula rekordnih 23.880 megavata, što je bilo dovoljno za opskrbu oko 23 milijuna kućanstava.

U jednom trenutku vjetar je osiguravao više od polovice britanske električne energije, dok je udio plina pao na samo 2,3 posto.

Stručnjaci ističu da takvi rezultati pokazuju kako kombinacija sunca, vjetra, baterija i drugih tehnologija može smanjiti potrebu za skupim fosilnim gorivima.

Unatoč solarnom bumu, EU još nije riješio problem plina

Ipak, podaci pokazuju da Europa još uvijek nije u potpunosti smanjila ovisnost o plinu.

Prema Eurostatu, obnovljivi izvori činili su 54,1 posto proizvodnje električne energije u EU-u u drugom tromjesečju 2026. godine, što je neznatan pad u odnosu na 54,3 posto iz istog razdoblja prošle godine.

Ukupna proizvodnja električne energije porasla je 3,2 posto, dok je proizvodnja iz plinskih elektrana povećana 3,9 posto. Proizvodnja iz obnovljivih izvora pritom je porasla 2,8 posto.

Solarna energija ipak nastavlja snažno rasti. Činila je 41,6 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, u odnosu na 37 posto godinu ranije.

Energetski analitičar Jonathan Bruegel upozorava da podaci pokazuju potrebu za raznovrsnijim energetskim sustavom koji bi uključivao hidroenergiju, vjetar i sunce.

"Plin je zadržao udio od 13,3 posto, čak i uz više od 50 posto obnovljivih izvora", istaknuo je, dodajući da slabija proizvodnja hidroelektrana i vjetroelektrana može ponovno povećati potrebu za plinom.

Zato će, uz nastavak ulaganja u solarnu energiju, važnu ulogu imati i baterijsko skladištenje energije te fleksibilniji elektroenergetski sustav.