Žigman otkrio što očekuje s inflacijom u 2027. i poslao upozorenje građanima koji se zadužuju

Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, guverner Ante Žigman je govorio o inflaciji, kamatnim stopama, rastu kreditiranja građana i gospodarskim rizicima.

Istaknuo je da je HNB sredinom godine pooštrio uvjete kreditiranja zbog visokih stopa zaduživanja stanovništva, koje su i dalje dvoznamenkaste.

"Želimo osigurati da se građani zadužuju održivo te da u slučaju krize i dalje mogu otplaćivati kredite", rekao je Žigman.

Dodao je da se rast zaduživanja već počeo usporavati, a nove promjene očekuju se od 20. studenoga, kada na snagu stupaju dodatna pravila zaštite potrošača pri kreditiranju.

Inflacija bi sljedeće godine trebala pasti na tri posto

Govoreći o rastu cijena, Žigman je istaknuo da su geopolitičke napetosti i poskupljenje energije glavni razlozi zbog kojih inflacija ostaje povišena.

Prema njegovim riječima, inflacija cijena energije dosegnula je oko 20 posto, a bez geopolitičkih šokova ukupna bi inflacija bila između dva i tri posto.

Podsjetio je da je cijena nafte prije godinu dana iznosila oko 60 dolara po barelu, dok je prije dva tjedna dosegnula 110 dolara.

Posebno je upozorio na cijene usluga, koje su porasle za 7,5 posto.

"U 2027. očekujemo smirivanje, iako svake godine imamo pritisak na rast cijena usluga. Cijene hrane zbog određenih klimatskih okolnosti mogu biti više, ali zasad nemamo nikakvih pokazatelja zbog kojih bismo trebali biti zabrinuti", rekao je.

Naglasio je i da su Vladine mjere pridonijele ublažavanju inflacijskih pritisaka.

Što će biti s kamatama na kredite?

Europska središnja banka (ECB) ove je godine dvaput povećala kamatne stope, ponajprije zbog inflacije potaknute rastom cijena energije.

Žigman smatra da povećanje kamata zasad nema znatniji utjecaj na hrvatske građane jer većina njihovih kredita ima fiksne kamatne stope.

Ni kod poduzeća, dodao je, nije zabilježen snažniji rast troškova zaduživanja.

"Naše banke vrlo su likvidne. Imaju mnogo prostora i u mogućnosti su nuditi povoljne kamatne stope", istaknuo je.

Osvrnuo se i na najavljeni odlazak predsjednice ECB-a Christine Lagarde, ocijenivši da promjena vodstva ne bi trebala utjecati na monetarnu politiku.

"ECB ima jasan cilj, a to je inflacija od dva posto u srednjem roku", poručio je.

Žigman o državnom proračunu i javnom dugu

Komentirajući prijedlog državnog proračuna za 2027., Žigman nije želio ocjenjivati odluke Ministarstva financija, ali je naglasio važnost fiskalne stabilnosti.

Prema njegovim riječima, proračunski manjak potrebno je zadržati na razini od tri posto BDP-a, uz nastavak smanjivanja javnog duga.

"Javni dug u Hrvatskoj ispod je 60 posto, ide prema 55 posto BDP-a i jedan je od najnižih u eurozoni", rekao je.

Zaključio je da je odgovorno upravljanje javnim financijama posebno važno zbog međunarodnih neizvjesnosti jer državi omogućuje pravodobno reagiranje u slučaju novih geopolitičkih i inflacijskih šokova.