Mijenjaju se pravila igre za kredite i minuse: Ovo banke više neće moći raditi

Novi propisi trebali bi spriječiti prekomjerno zaduživanje građana, povećati transparentnost bankarskih usluga i osigurati bolju zaštitu potrošača. Obuhvaćaju različite oblike kreditiranja, uključujući potrošačke i stambene kredite, određene beskamatne i kratkoročne pozajmice te pojedine načine plaćanja na rate. Pritom se ukida i dosadašnje ograničenje najvećeg iznosa potrošačkog kredita.

Za dio novih pravila predviđena su prijelazna razdoblja. Tako će se odredbe koje se odnose na nove vjerovnike i kreditne posrednike početi primjenjivati 1. lipnja 2027., dok će pojedini oblici kreditiranja putem platnih kartica i kupnje na rate biti obuhvaćeni od 1. siječnja 2028., piše Dnevnik.hr.

Banke će detaljnije provjeravati kreditnu sposobnost

Jedna od važnijih novosti odnosi se na postupak odobravanja kredita. Banke i ostali vjerovnici morat će prije sklapanja ugovora temeljitije analizirati financijsko stanje potencijalnih korisnika, uključujući njihove prihode, rashode i druge okolnosti koje mogu utjecati na mogućnost otplate.

Kredit će se moći odobriti samo ako prikupljeni podaci upućuju na to da će ga građanin moći redovito vraćati. Pritom će se posebna pozornost posvetiti zaštiti osobnih podataka i korištenju relevantnih financijskih informacija prilikom procjene kreditne sposobnosti.

Banke više neće moći samostalno povećavati minuse

Promjene se odnose i na dopuštena prekoračenja po tekućim računima, odnosno bankovne minuse.

Banke više neće smjeti bez izričitog pristanka klijenta odobriti novo prekoračenje ili povećati postojeći iznos. Isto će vrijediti i za povećavanje kreditnog limita na karticama.

Građani će imati pravo na ljudsku procjenu odluke

Budući da financijske institucije sve češće koriste automatizirane sustave i umjetnu inteligenciju pri procjeni kreditne sposobnosti i odlučivanju o odobravanju kredita, novi zakon uvodi dodatna prava i u tom području.

Ako se odluka donese automatiziranim putem, potrošač će moći zatražiti da je razmotri čovjek, dobiti jasno objašnjenje razloga za takvu odluku te zatražiti njezino ponovno razmatranje. Time se želi osigurati da građani ne ovise isključivo o algoritmima, bez mogućnosti dodatnog pojašnjenja i ljudske procjene.

Oglasi za kredite morat će sadržavati upozorenje

Mijenjaju se i pravila oglašavanja kreditnih proizvoda. Reklame će morati sadržavati jasno istaknuto upozorenje: "Oprez! Zaduživanje nije besplatno."

Ako se u oglasu navodi kamatna stopa ili neki drugi podatak o troškovima kredita, morat će biti prikazane i ključne informacije o zaduživanju. Među njima su efektivna kamatna stopa, ukupni iznos kredita i svota koju će potrošač na kraju morati vratiti.

Zabranit će se i oglašavanje u kojem se kredit prikazuje kao način poboljšanja životnog standarda ili zamjena za štednju.

Osim toga, banke više neće smjeti koristiti unaprijed označene kućice u internetskim obrascima kako bi stvorile privid da je korisnik pristao na kredit ili neku dodatnu uslugu.

Plaću nećete morati prebaciti u banku u kojoj uzimate kredit

Nova pravila donose i veću slobodu pri odabiru dodatnih usluga povezanih s kreditiranjem.

Ako banka kao uvjet za odobravanje kredita traži policu osiguranja, građanin će je moći ugovoriti kod drugog osiguravatelja, pod uvjetom da polica osigurava jednaku razinu zaštite. Banka će je u tom slučaju morati prihvatiti.

Također, prebacivanje plaće u banku više neće smjeti biti obvezan uvjet za dobivanje kredita. Banke će i dalje moći nuditi povoljnije uvjete klijentima koji kod njih primaju plaću, ali to neće moći zahtijevati kao preduvjet za odobravanje kredita.

Prijevremena otplata kredita donosi povrat većeg dijela troškova

Jedna od značajnijih promjena odnosi se na građane koji žele otplatiti kredit prije ugovorenog roka. Iako je takva mogućnost postojala i ranije, novi zakon proširuje način na koji se obračunava smanjenje ukupnih troškova.

Ako korisnik odluči ranije zatvoriti kredit, banka će morati razmjerno umanjiti njegove ukupne troškove. To se neće odnositi samo na kamate i izdatke vezane uz trajanje ugovora, nego i na određene troškove koje je građanin platio unaprijed, primjerice prilikom odobravanja kredita.

Drugim riječima, korisnik koji ranije otplati dug neće morati podmiriti sve troškove kao da je kredit koristio do posljednjeg dana ugovorenog razdoblja.

Ipak, zakon predviđa mogućnost naplate naknade za prijevremenu otplatu pod određenim uvjetima. Banka je može zatražiti samo kod kredita s fiksnom kamatnom stopom, i to ako iznos prijevremene otplate tijekom 12 mjeseci premašuje 10.000 eura. Naknada se pritom obračunava samo na dio koji prelazi taj iznos.

Najviša dopuštena naknada iznosi jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća kredita ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo manje od godinu dana. Pritom naknada ne smije biti veća od iznosa kamata koje bi korisnik platio do ugovorenog završetka otplate.

Kod stambenih potrošačkih kredita ostaje mogućnost djelomične ili potpune prijevremene otplate bez naknade.

Dodatna zaštita predviđena je i za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Ako banka poveća kamatu, građanin će u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade.

Važno je istaknuti da će se nova pravila o širem smanjenju troškova uglavnom odnositi na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga 2026. Postojeći ugovori u pravilu će se i dalje ravnati prema propisima koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja.

Kupnja na rate ostaje, ali se mijenjaju pojedina pravila

Novi zakon razlikuje dva načina kupnje na rate. Prvi je plaćanje kreditnom ili debitnom karticom, pri čemu kupac koristi unaprijed odobreni kreditni limit banke ili izdavatelja kartice. U tom segmentu za potrošače neće biti značajnijih promjena.

Druga je mogućnost kada trgovac sam omogućuje obročnu otplatu, bez korištenja bankovnog kredita. U tom slučaju trgovac može preuzeti ulogu vjerovnika, zbog čega će morati ispunjavati zakonske obveze, među kojima je i provjera kreditne sposobnosti kupca. Ta će se pravila početi primjenjivati 1. lipnja 2027.

Dakle, kupnja na rate neće biti ukinuta, ali će se nastojati osigurati da takav oblik zaduživanja bude transparentniji i odgovorniji.

Osobe koje su preboljele rak dobivaju pravo na zaborav

Zakon uvodi i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele onkološke bolesti.

Deset godina nakon završetka liječenja podaci o ranijoj dijagnozi raka više se neće smjeti koristiti prilikom ugovaranja police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom.

Time se želi spriječiti da ljudi koji su preboljeli tešku bolest zbog svoje zdravstvene povijesti trajno budu u nepovoljnijem položaju pri sklapanju financijskih ugovora.

Što ako više ne možete otplaćivati kredit?

Dodatne mjere zaštite odnose se i na građane koji se nađu u financijskim problemima i više ne mogu redovito podmirivati kreditne obveze.

Vjerovnici će prije pokretanja postupka prisilne naplate morati pokušati pronaći odgovarajuće rješenje. To može uključivati produljenje roka otplate, privremenu odgodu plaćanja, izmjenu uvjeta otplate ili refinanciranje kredita.

Uz to, uvodi se i besplatno savjetovanje o dugovima koje će građanima pružati Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.

Zakonom se dodatno uređuju licenciranje i nadzor vjerovnika i kreditnih posrednika, a Hrvatska narodna banka dobit će ovlasti za izdavanje odobrenja i nadzor, uz iznimke propisane zakonom.