NAJNOVIJE BROJKE
Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzala: HNB otkrio što najviše gura cijene

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).
Temeljna inflacija, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane, usporila na 3,2 posto u odnosu na 3,3 posto u rujnu uslijed usporavanja rasta cijena usluga, dok je pad cijena industrijskih proizvoda blago oslabio, kaže se u HNB-ovom komentaru o kretanju inflacije u listopadu.
HNB napominje da je ukupna inflacija u europodručju u listopadu ubrzala na četiri posto, s 3,8 posto u rujnu, čemu su najviše pridonijele cijene energije.
Intenzitet ubrzavanja inflacije u listopadu bio je slabiji u Hrvatskoj nego na razini prosjeka europodručja pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja blago smanjila u odnosu na rujan, s 0,5 na 0,4 postotna boda, što je najmanja razlika od početka 2022. godine, napominje HNB.
Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u listopadu je ubrzala na 4,9 posto s 4,7 posto u rujnu.
Blago ubrzavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj u listopadu, mjerene HIPC-om, odražava ubrzavanje rasta cijena hrane i, u manjoj mjeri, energije, dok se temeljna inflacija blago usporila, kaže HNB.
Godišnja stopa rasta cijena hrane, unatoč jačanju, i dalje je relativno niska te je u listopadu iznosila 0,5 posto, nakon 0,2 posto u rujnu.
HNB kaže da je na ubrzavanje inflacije cijena hrane, nakon šest uzastopnih mjeseci usporavanja, djelovao nepovoljan bazni učinak s obzirom na izražen pad cijena hrane u listopadu prošle godine, ali i tekući inflacijski pritisci.
Visoki rast cijene energije
Istovremeno je inflacija cijena energije nastavila ubrzavati treći mjesec zaredom te je zabilježila godišnji rast od visokih 19,9 posto, nakon 19,6 posto u rujnu i time nastavila najviše pridonositi ukupnoj inflaciji. Izvor visokog rasta cijena energije su cjenovni pritisci na svjetskim tržištima energenata povezani s geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku i poremećajima u opskrbi energenata, s time da prijenos cjenovnih pritisaka sa svjetskih tržišta na domaće maloprodajne cijene goriva i dalje djelomično ublažavaju Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata.
Nadalje, u listopadu je nastavljen godišnji pad cijena industrijskih proizvoda, ali nešto sporijim intenzitetom nego prethodni mjesec te se godišnja stopa promjene cijena tih proizvoda u listopadu povećala na minus 0,6 posto, s minus 0,9 posto u rujnu.
Istovremeno je inflacija cijena usluga usporila na 6,3 posto sa 6,7 posto.
S obzirom da je inflacija cijena usluga usporila više nego što se inflacija cijena industrijskih proizvoda ubrzala, temeljna inflacija u listopadu je malo usporila, na 3,2 posto s 3,3 posto u rujnu, kaže HNB.
Promatraju li se komponente nacionalnog pokazatelja, IPC-a, inflacija cijena energije u listopadu ubrzala je na 20,7 posto s 20,4 posto u rujnu, dok se inflacija cijena hrane zadržala na 0,2 posto.
Kada je riječ o komponentama temeljne inflacije, rast cijena usluga je u listopadu blago usporio na 7,5 posto, sa 7,6 posto u rujnu, dok se istovremeno godišnji pad cijena industrijskih proizvoda smanjio na minus 1,1 posto, s minus 1,4 posto.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare