Zašto Hrvatska ima višu inflaciju od prosjeka eurozone? Ekonomist za N1 objasnio razlog

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u listopadu iznosila 4,9 posto, pri čemu su cijene energije porasle za 20,7 posto, a usluga za 7,5 posto.

"I dalje imamo povišenu razinu inflacije u Hrvatskoj. I dalje smo iznad prosjeka eurozone. Deveta smo zemlja članica po visini inflacije u listopadu", rekao je Žilić.

Objasnio je da je rast cijena energije zajednički problem europskih gospodarstava, ponajprije zbog geopolitičkih okolnosti. Međutim, Hrvatska ima i dodatne čimbenike koji pridonose višoj inflaciji.

"Ono što je specifično za Hrvatsku jest da i dalje imamo visoku stopu inflacije cijena usluga. Ona je iznad šest posto. Malo je usporila u odnosu na prošli mjesec, ali i dalje ostaje dosta visoka u odnosu na druge zemlje članice eurozone", kazao je.

Zašto Hrvatska ima višu inflaciju od eurozone?

"To je zbog stanja ciklusa naše ekonomije. Mi rastemo brže od prosjeka eurozone, iako se ta razlika sada malo smanjila. Ako rastemo brže od svojeg potencijala, cijena toga bit će inflacija", objasnio je.

Jesu li Vladine mjere protiv inflacije dale rezultate?

Govoreći o Vladinim mjerama, među kojima su ograničavanje cijena osnovnih proizvoda i obvezna objava cjenika trgovaca, Žilić je istaknuo da treba razlikovati mjere koje ublažavaju posljedice inflacije od onih koje izravno utječu na njezino smanjenje.

"Ograničenje cijena prehrambenih proizvoda nije borba protiv inflacije. To je instrument kojim se olakšava teret inflacije", naglasio je.

Kao pozitivan primjer izdvojio je uvođenje obvezne transparentne objave cijena, poznato kao izraelski model.

Ta je mjera omogućila razvoj aplikacija putem kojih građani mogu uspoređivati cijene proizvoda u različitim trgovinama.

"To je omogućilo stvarno potpunu transparentnost cijena. Danas imamo dosta aplikacija koje su razvile treće strane, što je dobro", rekao je.

Međutim, analize Ekonomskog instituta pokazuju da objava cjenika nije dovela do ujednačavanja cijena među trgovcima.

"Primjerice, cijena bočice vode varira između osam i deset posto, ovisno o lokaciji i trgovini. Transparentnost nije prisilila trgovce da ujednače cijene", istaknuo je.

Zašto nije jednostavno pronaći najjeftiniju trgovinu?

Na kraju razgovora Žilić se osvrnuo i na svakodnevne probleme građana koji pokušavaju uštedjeti uspoređivanjem cijena.

Iako su informacije o cijenama dostupnije nego prije, upozorava da potraga za najjeftinijim proizvodima zahtijeva vrijeme i dodatni trud.

"Nije jedan trgovački lanac nužno puno jeftiniji od drugoga. Određeni dijelovi asortimana su jeftiniji, a drugi skuplji", objasnio je.

"Teško je očekivati da će užurbani kupac, koji nema previše vremena za kupnju, tražiti svaki pojedinačni artikl ondje gdje je najjeftiniji", rekao je.

Unatoč tome, smatra da građani trebaju pratiti cijene i koristiti dostupne alate za usporedbu.