Solarna energija uštedjela je Europi tri milijarde eura samo tijekom prošlog mjeseca

Solarna energija pomaže Europi da se izvuče iz paralizirajućih troškova uvoza fosilnih goriva, dok rat protiv Irana tjera cijene nafte i plina naglo prema gore.

Brent nafta, koja se koristi kao globalna referenca za cijene nafte, porasla je za više od 50 posto od početka sukoba na Bliskom istoku te je jučer ujutro, 31. ožujka, dosegnula 107 eura po barelu.

Referentna nizozemska cijena prirodnog plina TTF također je porasla za oko 70 posto. To znači da je ožujak 2026. na putu da postane mjesec s najvećim rastom cijena plina u Europi od rujna 2021., prenosi Euronews.

Velik dio rasta pripisuje se efektivnom zatvaranju Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte.

Ipak, nova analiza organizacije SolarPower Europe pokazuje da je korištenje sunčeve energije Europi uštedjelo više od 100 milijuna eura dnevno od 1. ožujka, što ukupno iznosi više od tri milijarde eura. Ako cijene plina ostanu visoke, stručnjaci procjenjuju da bi ukupne uštede u 2026. mogle dosegnuti čak 67,5 milijardi eura.

Europa pozvana da "maksimalno iskoristi" solarne kapacitete

Izvješće tvrdi da solarni kapaciteti već pružaju "važan zaštitni sloj" protiv energetskog šoka uzrokovanog ratom.

U prvih 20 dana ožujka sama proizvodnja solarne električne energije, prema analizi temeljenoj na podacima o cijenama plina tvrtke Rystad Energy, uštedjela je Europskoj uniji dvije milijarde eura koje bi inače bile potrošene na uvoz fosilnih goriva.

Prema analitičarima, solarna energija smanjila je ukupne troškove zadovoljavanja energetskih potreba EU za gotovo trećinu. Unatoč tome, po prvi put u desetljeću, tržište solarne energije u EU počinje bilježiti pad.

"Vrijeme je da naučimo lekcije ne iz jedne, nego iz dvije energetske krize", kaže Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europe.

"Ali rast solarne energije u Europi stagnira u trenutku kada su njezine koristi veće nego ikad. Hitna zadaća donositelja politika jest maksimalno iskoristiti ono što solarna energija može učiniti za Europu."

Hemetsberger poziva vlade da stvore fleksibilnije energetske mreže, povećaju kapacitete za pohranu energije i dodatno elektrificiraju gospodarstvo.

Unatoč tome što su suočene s "valom dezinformacija", toplinske pumpe su, prema analizi, uštedjele 20 milijardi eura u 2025., a očekuje se da će između siječnja i travnja ove godine donijeti dodatnih 5,3 milijarde eura ušteda.

Kako obnovljivi izvori štite Europu od rasta cijena plina

Nekoliko europskih zemalja već je pokazalo prednosti transformacije energetskih sustava usmjeravanjem na zelene tehnologije prije rata protiv Irana.

Od 2019. Španjolska je udvostručila svoje kapacitete vjetra i sunca, dodavši više od 40 GW u svoj energetski miks. Za usporedbu, elektrana snage 1 GW može opskrbljivati približno 876.000 kućanstava tijekom jedne godine, ako ona prosječno troše 10.000 kWh električne energije godišnje.

"Rast energije vjetra i sunca u Španjolskoj smanjio je utjecaj skupih fosilnih proizvođača na cijenu električne energije za 75 posto od 2019.", navodi energetski think tank Ember u izvješću objavljenom prošle godine.

"Taj pad broja sati u kojima je cijena električne energije bila vezana uz trošak proizvodnje iz plina bio je brži nego u drugim zemljama ovisnima o plinu, poput Italije i Njemačke."

Na europskim tržištima električne energije najskuplji proizvođač koji je potreban za zadovoljavanje potražnje, a to su obično fosilna goriva, određuje satnu veleprodajnu cijenu struje. Međutim, kako raste proizvodnja iz jeftinijih tehnologija poput vjetra i sunca, one potiskuju plin i ugljen, pa fosilna goriva sve rjeđe određuju cijenu.

Rekordna proizvodnja energije iz vjetra pomogla je i Ujedinjenoj Kraljevini da postavi novi rekord u obnovljivim izvorima, unatoč, kako se navodi, "fantazijskim" tvrdnjama da bi zemlja trebala bušiti naftu u Sjevernom moru.

Dana 26. ožujka proizvodnja energije iz vjetra u Velikoj Britaniji dosegla je novi rekord od 23.880 megavata, što je dovoljno za opskrbu 23 milijuna kućanstava.

"Vjetar je tijekom tog rekordnog razdoblja osigurao više od polovice britanske električne energije, a posebno je značajno to što su ranije tijekom dana jeftini vjetar i sunce istisnuli skupi plin iz našeg energetskog sustava, pri čemu je proizvodnja iz plina pala na najnižu razinu u gotovo dvije godine, na samo 2,3 posto naše električne energije", kaže Tara Singh iz RenewableUK.

"To je energetska tranzicija u praksi i pokazuje zašto moramo nastaviti razvijati ambiciozan niz novih projekata čiste energije sada i u godinama koje dolaze."

Koja država EU prednjači u utrci obnovljivih izvora?

U 2025. energija vjetra i sunca prvi je put proizvela više električne energije u EU nego fosilna goriva, što su stručnjaci opisali kao "veliku prekretnicu" u tranziciji prema čistoj energiji.

Izvješće organizacije Ember pokazalo je da su vjetar i sunce činili rekordnih 30 posto proizvodnje električne energije u EU, nadmašivši fosilna goriva za jedan postotni bod.

U 2024. Austrija je prednjačila kao zemlja s najvećim udjelom zelene električne energije, 90 posto, zahvaljujući prije svega svojim hidroelektranama.

Švedska je bila blizu s 88 posto, uglavnom zahvaljujući energiji vjetra i vode, dok je Danska zauzela treće mjesto s 80 posto energije iz obnovljivih izvora.

Slijede Gruzija, 68,4 posto, Portugal, 65,8 posto, Španjolska, 69,7 posto, i Hrvatska, 58 posto. Na začelju je Malta, s tek 10,7 posto energije iz obnovljivih izvora.